U Zagrebu se planira novi način parkiranja, nižu se reakcije: ‘Ovo je kažnjavanje stanovnika centra’

Grad Zagreb je predstavio Nacrt prijedloga Zaključka kojim se planira reorganizacija parkiranja u prve dvije parkirne zone radi povećanja broja parkirnih mjesta za stanare. Cilj je uvođenje parkirališnih blokova za građane s povlaštenim parkirališnim kartama (PPK) kako bi se poboljšao sustav parkiranja i pravednije raspodijelila parkirna mjesta u širem centru grada. Nova mjera bi trebala stupiti na snagu 1. rujna ove godine, dok će cijene parkiranja i PPK ostati nepromijenjene.

Stanari mogu kupiti PPK ako imaju prijavljeno prebivalište ili boravište unutar prve, druge ili treće parkirališne zone. Ukupno je izdano oko 40.000 PPK po nižim cijenama od komercijalnih karata kako bi stanari mogli parkirati povoljnije blizu svojih domova. Grad Zagreb prepoznaje da je situacija s parkiranjem neodrživa, s previše izdanih PPK u odnosu na dostupna parkirna mjesta, posebno u prvoj zoni koja ima 13.776 PPK i samo 8035 parkirnih mjesta te drugoj zoni s 22.163 PPK i 19.090 parkirnih mjesta.

Nova mjera također će onemogućiti korisnike povlaštenih karata iz skupljih zona da parkiraju bilo gdje, čime će se demotivirati ljudi da autom odlaze na posao unutar iste zone, što će rezultirati pravednijim načinom određivanja parkiranja. Cijene PPK su 13,30 eura mjesečno za prvu zonu, 5,30 eura za drugu i 3,30 eura za treću zonu, dok obuhvat zona ostaje isti.

‘Način kažnjavanja’

Način na koji Tomašević i njegova „sekta“ uvode blokovsko parkiranje je zapravo način kažnjavanja, stanovnika centra grada koji su ionako kažnjeni razornim potresom, a čije kuće i zgrade još uvijek nisu obnovljene zbog nesposobnosti ove gradske vlasti, smatra predsjednik zagrebačkih Socijaldemokrata Davor Bernardić.

„Na ovaj način ih se dodatno želi kazniti, jer ako parkiraju samo ulicu dalje morat će plaćati dnevnu parkirališnu kartu. Naravno da taj prijedlog nema nikakve veze s rješavanjem prometnih gužvi, jer oni koji će doći u centar doći će u svakom slučaju i tražit će parking za svoj automobil“, smatra Bernardić.

U SDP-u raspravljaju o predloženom modelu ovakvog načina parkiranja u centru grada te će uskoro izaći sa svojim stavovima i prijedlozima, kaže nam v.d. predsjednika zagrebačkog SDP-a Branko Kolarić.

Velika promjena u dijelu Zagreba: Semafori kao nikad prije, iz Grada obećavaju prometno rasterećenje

Crveni, žuti, zeleni

“Nova” organizacije tzv. “blokovskog” parkiranja u našem gradu stara je više od deset godina, ali je toliko bedasta da ju niti bivši gradonačelnik nije proveo, smatra Alen Lochert, potpredsjednik Gradske organizacije HSLS-a Grada Zagreba.

„Bedasta je iz nekoliko razloga: gradonačelnik će ograničiti parkiranje samo na dio zone za koju građanin ima stanarsku parkirnu kartu, a pri tome namjerava ostaviti različite cijene parkirnih karata za te zone. „Crveni“ će smjeti parkirati samo u dijelu crvene zone, „žuti“ samo u dijelu žute zone, a „zeleni“ samo u dijelu zelene zone, ali će „crveni“ i dalje plaćati 2,5 puta više nego „žuti“ i 4 puta više nego „zeleni“, a „žuti“ će plaćati 1,5 puta više nego „zeleni““, kaže Lochert.

Dodaje da gradonačelnik ističe kako ima više izdanih parkirnih karata nego parkirnih mjesta. Nije li mu palo na pamet da to ima veze s brojem automobila? U mnogim obiteljima postoje po dva, a u većim obiteljima i tri, osobna vozila članova obitelji, koji žive na istoj adresi u određenoj parkirnoj zoni. Blokovskom organizacijom parkiranja stanari iz jednog bloka neće smjeti parkirati u drugom i obrnuto. To je prelijevanje iz šupljeg u prazno. Stanarima nisu problem drugi stanari iste zone.

„Ne može se u posudu od 5 litara uliti 7“

Novi prijedlog uvođenja parkirnih blokova gotovo tri godine od preuzimanja vođenja Grada Zagreba zorno pokazuje niski kapacitet vođenja i upravljanja gradom trenutnog vodstva Zagreba koji umjesto da se bave rješavanjem problema oni se bave pretakanjem šupljega u prazno, kaže zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba BM365 Dejan Kljajić. Prijedlog da se redefiniraju postojeće zone pod izlikom da će se odteretiti parkiranje nema logike u brojkama.

„Ovaj njihov prijedlog ne jamči rješavanje problema parkiranja već samo multiplicira isti. Vi ne možete u posudu od 5 litara uliti tekućinu od 7 litara jer će se višak tekućine razliti oko posude. Takav je slučaj i s parkiranjem automobilima u Zagrebu. Primjer koji su sami naveli u objašnjenju prijedlog pokazuje sve neznanje u promišljanju. Kaže Tomašević u svojem vlastitom primjeru ako netko živi na Trešnjevci i parkira u Maksimiru da smanjuje broj raspoloživih mjesta u Maksimiru.

Ali, ako ta osoba ide s autom u Maksimir onda će se i dalje parkirati u Maksimiru s jedinom iznimkom da će po prijedlogu Tomaševića platiti više za taj parking a zagušenje i dalje ostaje. Dakle ne rješava se osnovni problem, a to je potreba za povećanjem broja parkirnih mjesta. No to ne čudi jer taj isti Tomašević je protiv gradnji garaže, ta on je svojedobno protestirao protiv gradnje garaže na Cvjetnom čija je izgradnja pokazalo se podigla centar grada i vratila mu život“, kaže Kljajić.

Tomašević o parkingu, vrtićima, žičari ali i ostalim novostima: ‘Širit ćemo i mrežu javnih fontana’

Graditi garaže po principu javno-privatnog partnerstva

Prema Bernardiću ono što bi trajno i riješilo problem parkiranja u cijelom gradu, ne samo u centru, je izgradnja garaža po principu javno-privatnog partnerstva. „To je jedini način da stanari parkiraju svoja vozila, a da na taj način oslobode mjesta na površinama koje su sada parkinzi za druge sadržaje, primjerice za biciklističke staze, za zelene površine, parkove, za prostor za društvene sadržaje“, smatra Bernardić.

„Mislim da bi bilo pametnije ostati na sadašnjem modelu parkiranja u tri zone s tim da se pravo parkiranja ograniči isključivo po pojedinoj zoni“, kaže Most-ov zastupnik u Gradskoj skupštini Trpimir Goluža.

Kljajićev prijedlog rješavanja problem parkinga i parkirnih zona u Gradu Zagrebu ima 2 faze: 1. faza: povećanje cijena parking karata u parkirališnoj 1. i 2. zoni (provedivo odmah) te 2. faza: izgradnja što većeg broja podzemnih i nadzemnih javnih garaža (provedivo kroz 5 -10 godina).

Podići cijene parkirnih karata u 1. i 2. zoni

„Parking mjestima u 1. i 2. Zoni koriste posjetitelji, turisti i građani grada Zagreba koji imaju i mogućnost korištenja javnog prijevoza: ZET, HŽ, Taxi ili motocikl, romobil i bicikl. Moj prijedlog je da se cijene parking karata 1. i 2. Zone sa sadašnjih 1,60 eura/h i 0,70 eura/h podignu na: *7,00 eura/h, odnosno *3,5 eura/h. Cijene povlaštenih karata ne bi se uvelike mijenjale za Zagrepčanke i Zagrepčane koji žive u 1. i 2. Zoni.

Ovom promjenom rezidencijalni korisnici parking mjesta a koji nemaju adrese prebivališta u 1. i 2. Zoni odabrat će alternativni prijevoz do svog odredišta kao što je ZET, HŽ, Taxi ili motocikl, romobil i bicikl. Za ovaj prijedlog preporučljivo bi bilo da se na rubnim dijelovima grada Zagreba u samoj blizini javnog prijevoza urede velike besplatne parking (podzemne, nadzemne, montažne) Zone na kojima bi vozači mogli ostavljati svoja vozila“, predlaže Kljaić.

Ovim prijedlogom Zagrepčanke i Zagrepčani bi bili primorani ekonomski razmišljati jer jednostavnom računicom možete doći do zaključka da je povoljnije dovesti se taxijem u uži centar grada Zagreba za 6,00 eura neko plaćati parking u 1. zoni 7,00 eura po satu.
Osim toga, kaže Kljajić, imate komfor u vremenu gdje ne tražite parking i ne trebate brinuti hoćete li prekoračiti vrijeme dozvoljenog parkiranja od max. 2 sata koliko je dozvoljeno u 1. Zoni? Uži centar grada Zagreba bi tako sigurno bio s u ovoj prvoj fazi s razlogom prazniji što se tiče parking mjesta odnosno bilo bi više slobodnih parking mjesta.

Ovo su najčešće prevare kod prodaje rabljenih automobila: Neke je dosta teško primijetiti

Graditi garaže i povezati centar s rubnim dijelovima

U drugoj fazi Kljaić kako treba gledati rješenje problema kod onih koji su uspješno riješili ovaj problem Pogledajmo Beč i Pariz gdje se prvo imate javne garaže, a drugo postojeće zgrade u centru imaju podzemne garaže.

„Dakle treba zalažem se da se potiče izgradnja garaža ispod postojećih zgrada oslobađanjem od naknada takve suvlasnike/investitore kroz određeni niz godina i kroz gradnju javnih garaža tamo gdje ih je najjeftinije izgraditi: ispod Gimnazijskog igrališta omeđenog Klaićevom i Kršnjavoga, ispod Trga Bana Jelačića s podzemnim ulazima iz Palmotićeve i Amruševe i Gundulićeve, te ispod Trga Kralja Tomislava. S ove tri garaže te poticajnom izgradnjom manjih garaža ispod postojećih zgrada, riješio bi se problem kapaciteta u prvoj zoni na pravi i ispravan način, a isto tako treba riješiti u drugoj zoni“, sumira Kljaić.

Paralelno s ovim zahvatima treba napokon adekvatno povezati Glavni kolodvor s Novim Zagrebom brzom prugom ulicom Većeslava Holjevca, preko Željezničke stanice Klara do Buzina te tako značajno oteretiti prometni pravac Sjever – Jug koji je potpuno zapostavljen i samim tim ubrzati smanjiti priljev automobila prema centru te skratiti vrijeme puta, predlaže Kljaić. I na kraju treba jasno označiti biciklističke staze i odvojiti ih od ceste i pješaka zbog sigurnosti svih sudionika u prometu i omogućiti onima koji žele putovati biciklom i romobilom sigurnu vožnju te i na taj način smanjiti pritisak na centar grada, kao i napraviti natkrivena parkirališta za bicikle i romobile kako bi ih putnici kada stignu na svoje odredište mogli negdje sigurno ostaviti.

Ograničenje parkiranja na otvorenom i veća destimulativna cijena po satu

Za poboljšanje stanja parkiranja u gradu Zagrebu, prema Lochert potrebni su sljedeći preduvjeti: kraće ograničenju parkiranja na otvorenom i veća destimulativna cijena po satu, gradnja garaža, i P+R sustava, u kojima će parkiranje po satu biti jeftinije od parkiranja na otvorenom i bez vremenskog ograničenja. To će stimulirati građane koji ne stanuju u određenoj zoni da vozilo parkiraju u garaži, za manje novca i bez vremenskog ograničenja i na taj će način svima biti bolje. No, garaža, osim kao prigodno predizborno obećanje, nema na vidiku.

„ I na kraju vizija poboljšanja javnog gradskog prijevoza koja seže dalje od novih dva kilometra tramvajske pruge i nabavke rabljenih tramvaja koji su stariji od naših postojećih, a koji dolaze i nikako da dođu“, zaključuje Lochert.

Goluži se čini da predloženi način određivanja parkirališnih podzona nije rješenje koje će unaprijediti situaciju s parkingom u užem i širem središtu grada. „Držim da je problem nastao zbog prevelikog broja izdanih povlaštenih parkirališnih karata i premalog broja parkirališnih mjesta neće riješiti parkirališnim blokovima. Što više, predloženi parkirališni blokovi mogli bi dovesti do dodatnog kaosa i još težeg pronalaženja parkirnih mjesta za stanare u centru grada. Stoga, neću podržati taj gradonačelnikov prijedlog“, kaže Goluža.