Lokalni izbori oblikuju budućnost našeg grada – od komunalnih usluga, prometa i zelenih površina do ključnih odluka o razvoju Zagreba. Kako bismo vam olakšali snalaženje među kandidatima, programima i političkim opcijama, pripremili smo Vodič kroz lokalne izbore u Zagrebu. U ovom serijalu članaka analiziramo najvažnije teme, kandidate, liste i ključna pitanja koja će utjecati na život u Zagrebu. Bez obzira na to hoćete li glasati prvi put ili želite bolje razumjeti političku scenu glavnog grada, ovdje ćete pronaći relevantne informacije koje će vam pomoći u donošenju odluke. Pratite nas kako biste bili informirani i spremni za dan izbora!
Gradonačelnik Grada Zagreba bira se na neposrednim izborima. To znači da ga biraju građani izravno, a ne Gradska skupština, kako se još uvijek pogrešno misli u dijelu javnosti. Svaki birač svojim glasom odlučuje kojem će kandidatu dati povjerenje da vodi glavni grad Hrvatske.
Gradonačelnik se bira većinskim sustavom u dva kruga. U prvom krugu pobjeđuje kandidat koji osvoji više od 50 % važećih glasova birača. Ako nijedan kandidat ne ostvari tu većinu, organizira se drugi krug izbora četrnaest dana kasnije. U njemu sudjeluju dva kandidata s najviše glasova iz prvog kruga, a pobjeđuje onaj koji osvoji veći broj glasova. U slučaju izjednačenja, izbori se ponavljaju prema pravilima propisanim za drugi krug. Ako su kandidirana samo jedan ili dva kandidata, gradonačelnikom postaje onaj s najvećim brojem osvojenih glasova.
Pravo glasa imaju svi punoljetni građani s prebivalištem u Zagrebu, a glasovanje se provodi tajnim glasanjem na biračkim mjestima koje određuju nadležna izborna tijela. Izabrani gradonačelnik obnaša dužnost u trajanju od četiri godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Njegove ovlasti uključuju upravljanje gradskom upravom, predlaganje gradskog proračuna, donošenje strateških odluka o razvoju grada te provedbu odluka koje donosi Gradska skupština.
Gradska skupština – predstavničko tijelo građana Zagreba
Osim gradonačelnika, građani na lokalnim izborima biraju i zastupnike u Gradsku skupštinu, koja je najviše predstavničko tijelo Grada Zagreba. Gradska skupština donosi ključne odluke o funkcioniranju grada, poput proračuna, urbanističkih planova i drugih strateških dokumenata. Sastoji se od 47 zastupnika koji se biraju svake četiri godine, razmjernim (proporcionalnim) izbornim sustavom.
Cijeli Grad Zagreb čini jednu izbornu jedinicu, a birači glasuju za liste kandidata, ne za pojedince. Mandati se raspoređuju na temelju broja osvojenih glasova po listama.
Da bi neka lista ušla u raspodjelu mandata, mora prijeći izborni prag od 5 %. Mandati se dodjeljuju po tzv. D’Hondtovoj metodi – glasovi se dijele redom s brojevima 1, 2, 3 itd., a mandati pripadaju listama s najvećim količnicima.
U promet pušten i četvrti novi tramvaj: Vozi na liniji broj 3, Ljubljanica-Savišće
Vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora
Uz izbore za gradonačelnika i Gradsku skupštinu, birači na lokalnim izborima odlučuju i o članovima vijeća gradskih četvrti te mjesnih odbora. Grad Zagreb administrativno je podijeljen na 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. Ove razine lokalne samouprave omogućuju građanima sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja direktno utječu na svakodnevni život u njihovim zajednicama.
Vijeća gradskih četvrti zadužena su za upravljanje lokalnim poslovima u svom području.
Njihove ovlasti uključuju:
• predlaganje komunalnih projekata i urbanističkih planova,
• upravljanje sredstvima za lokalne proračunske stavke,
• nadzor nad održavanjem cesta, javne rasvjete i zelenih površina,
• podršku lokalnim kulturnim, sportskim i društvenim inicijativama,
• komunikaciju s građanima i Gradskom skupštinom.
Mjesni odbori predstavljaju još manju razinu lokalne samouprave i bave se konkretnim problemima i potrebama stanovnika pojedinog naselja ili kvarta. Njihove ključne zadaće su:
• održavanje manjih javnih površina i infrastrukture (igrališta, pješačke staze, lokalne ceste),
• organizacija kulturnih i društvenih događanja,
• prikupljanje prijedloga i problema građana te prosljeđivanje nadležnim tijelima,
• inicijative za poboljšanje sigurnosti, ekologije i čistoće.
Iako nemaju izvršnu vlast, vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora igraju važnu ulogu u povezivanju građana s gradskom upravom te oblikovanju života u zajednici.
