Pedijatar, sudski vještak, ministar: Znanstveni i politički put Dragana Primorca

Dragan Primorac (Foto: Miroslav Slafhauzer / CROPIX)

Ususret Predsjedničkim izborima predstavljamo vam svih osam predsjedničkih kandidata. Četrvti kojeg predstavljamo je Dragan Primorac.

Dragan Primorac, rođen 7. lipnja 1965. u Banja Luci, u Splitu završava osnovnu i srednju školu. Diplomira na Medicinskom fakultetu 1991. godine, specijalizira pedijatriju, a znanstveno se posvećuje i forenzici. Specijalist je pedijatrije, subspecijalist medicinske genetike i stalni sudski vještak. Radio je kao postdoktorand i instruktor na Sveučilištu Connecticut, te se usavršavao u raznim institucijama u SAD-u. Oženjen je suprugom Jadrankom i otac dvije kćeri.

Član je Američke akademije za sudsku medicinu i Hrvatske udruge Osteogenesis Imperfecta. Dobitnik je brojnih međunarodnih i domaćih priznanja. Počasni je građanin u pet gradova i dobitnik je odličja Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Državne nagrade za znanost te ordena Red Ante Starčevića.

Autor je više od 200 znanstvenih radova i kongresnih priopćenja te je citiran 5400 puta. Kao pozvani predavač sudjelovao je na više od 200 znanstvenih i stručnih skupova. Autor je brojnih stručnih i nastavnih knjiga u Hrvatskoj i SAD-u. Sudjelovao je u dodiplomskoj nastavi na medicinskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, te na poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Veroni.

Dragan Primorac predstavio slogan (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Ministar znanosti i obrazovanja

U politiku Primorac se uključio na poziv bivšeg premijera Ive Sanadera. Nakon pobjede HDZ-a na izborima 2003. godine, kao nestranačka osoba postaje ministar znanosti, obrazovanja i sporta u Sanaderovoj vladi. Tijekom svog mandata, Primorac je ponovno pokrenuo projekt besplatnih školskih udžbenika te uveo Bolonjski proces na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima.

Financijska izvješća: Primorac najviše potrošio i najviše dobio od donatora

Nakon Sanaderova iznenadnog odlaska iz politike, Primorac je podnio ostavku na ministarsku dužnost 1. srpnja 2009. Krajem te godine sudjelovao je kao nestranački kandidat na predsjedničkim izborima, no ispao je iz utrke nakon prvog kruga osvojivši 5,93 posto glasova. HDZ, u koji se učlanio 25. rujna 2007., napustio je 5. prosinca 2009. godine.

U studenom 2009. kandidirao se za predsjednika Republike Hrvatske, ali nije prošao u drugi krug izbora, osvojivši 117 042 glasova odnosno 5,93%. Ove godine kandidirao se kao predsjednički kandidat HDZ-a.