Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Forum žena SDP-a organizirao je okrugli stol na tu temu. Prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 18 žena, devet se vode kao žrtve femicida, dok je ove ubijeno 10 žena, a počinitelji su u sedam slučajeva bili njihovi bliski partneri, upozorili su.
“Ono što nas posebno zabrinjava, je da 10 posto nasilnika završi s kaznom zatvora, a 80 posto s nekim blažim kaznama”, istaknula je saborska zastupnica i predsjednica Foruma žena SDP-a Sandra Krpan.
Žele da “Hrvatska bude mjesto nulte tolerancije na nasilje i da se svaka žena osjeća zaštićeno i sigurno”.
“Hrvatska postaje sve tolerantnija na nasilje, nasilje je sve ozbiljnije i mi danas tome želimo odlučno reći ne”, izjavila je SDP-ova zastupnica Krpan. Dodala je da Forum žena SDP-a od Vlade zahtijevaju da pokrene nacionalnu kampanju borbe protiv nasilja nad ženama.
Pogledajte u kavim uvjetima živi jadna Zagrepčanka: ‘Usprkos svemu, ona je topla i skromna’
Posvuda nasilje
I predsjednica Glavnog odbora Foruma žena Andreja Marić rekla je kako je situacija postala zabrinjavajuća, te da se nasilje ne događa samo u obiteljima, već i na društvenim mrežama, u školskim parkovima, kulturi, medijima.
Saborska zastupnica SDP-a i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić ocijenila je kako je ‘nasilje nad ženama političko pitanje, pitanje ravnopravnosti i demokracije’.
“Žene, u prosjeku, nasilje trpe sedam godina prije nego što ga odluče prijaviti. Kada se, i ako se odluče prijaviti nasilje, onda se sudaraju sa zidom birokracije, predrasuda i institucija koje zapravo ne štite, nego dodatno traumatiziraju”, rekla je Lugarić.
Dodala je kako je Vlada RH tijekom ljeta “na stol stavila novi Nacionalni program borbe protiv nasilja nad ženama”.
Ljubičić: U Akcijskom planu za 2026. iz proračuna izdvojeno manje sredstava nego za ovu
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ocijenila je da se pri izradi Nacionalnog i Akcijskog plana “nisu u dovoljnoj mjeri uzele preporuke, analize, trendovi i propusti u radu državnih institucija na koje su ukazivali”.
Kao primjer navela je da je u Akcijskom planu za 2026. godinu iz proračuna izdvojeno manje sredstava nego za ovu, iako se plan donosi u četvrtom kvartalu 2025. godine.
“Rekli bismo da je došlo do nekakvog zastoja u izradi plana i u financijskoj konstrukciji, da se nije u dovoljnoj mjeri promišljalo i da se, s obzirom i na same preporuke Grevia, išlo s dokumentom, a da se nisu stvari precizirale”, dodala je.
