„Riječ je o diskriminatornom prijedlogu koji će u praksi smanjiti obrambene kapacitete Republike Hrvatske. Istodobno, predložena regulacija prigovora savjesti u Zakonu o obrani otvara niz problema: u zdravstvu se nagrađuje priziv savjesti, a u vojsci je faktor diskriminacije. To nije ustavna jednakost – to je sustavna diskriminacija”, upozorili su saborski zastupnici Možemo, Marin Živković i Ivana Kekin uoči drugog čitanja Zakona o obrani kojim se ponovno uvodi obvezni vojni rok.
Marin Živković upozorio je da ponovno uvođenje vojnog roka, koji se temelji na kazni umjesto na motivaciji, istodobno ukida model dragovoljnog služenja koji je bio put visokomotiviranih pojedinaca prema profesionalnoj vojsci. Umjesto jačanja obrambenog sustava, novi će model dodatno opteretiti profesionalne vojnike koji će se baviti obukom ročnika, umjesto redovitim zadaćama.
Predložena regulacija prigovora savjesti otvara niz problema, jer se koncept koji predlaže Vlada temelji na kazni, a on ne razmatra alternativni doprinos i koliko on vrijedi:
“Ako imate prigovor savjesti moguće da ćete morati raditi 4 mjeseca 8 sati dnevno, za naknadu od 100 eura, poslove asfaltiranja, čišćenja, košnje trave i slično… da se ubaci i guljenje krumpira gotovo zvuči kao rad za opće dobro, koji je alternativa zatvorskoj kazni kada netko počini kriminalno djelo. Druga je varijanta da idete u vojarnu na edukaciju o civilnoj zaštiti, ona traje tri mjeseca i manje je plaćena, bez obzira na to što svakodnevno živimo prijetnje protiv kojih nam mogu pomagati osobe koje su educirane u civilnoj zaštiti. Nema nikakvog opravdanja da ta alternativa bude formulirana kao kazna”, rekao je Živković.
Možemo! upozorava: HDZ-ov prijedlog otvara vrata prodaji hrvatske zemlje strancima
“Zakon tako uvodi dvostruke standarde”
Ivana Kekin upozorila je da koncept prigovora savjesti nije univerzalno primijenjen i diskriminirajuć je jer iste osobe koje se u zdravstvu pozivaju na priziv savjesti zbog vlastitih uvjerenja uživaju potpunu zaštitu sustava, bez posljedica, pa čak i uz prednosti. U vojsci, međutim, priziv savjesti znači dulje trajanje služenja, 100 eura naknade i gubitak prava – jer se prilikom zapošljavanja u državnim tijelima i lokalnim samoupravama prednost zapošljavanja daje onima koji su završili vojno osposobljavanje.
Zakon tako uvodi dvostruke standarde i još značajnije negativno utječe i na žene, koje su u Hrvatskoj već sustavno diskriminirane: radi trudnoće, radi korištenja porodiljnog dopuste, radi češćih odlazaka na bolovanja radi skrbi o djeci, radi češće skrbe o starijim članovima obitelji, odnosno neformalne skrbi koje smanjuje vrijeme i mogućnosti za formalnu zaposlenost i češće su u prekarnom radu.
“I sada se prednost pri zapošljavanju na neodređeno stavlja u ruke muškarcima, koji su tu već u povlaštenom položaju i dodatno se diskriminira onu skupinu koja je već u sustavno nepovoljnijem položaju. Umjesto da država žene štiti i ispravlja postojeće nejednakosti, ovim zakonom ih dodatno stavlja u strukturno lošiji položaj”, upozorila je Kekin.
“Pozivamo zato Vladu da odustane od ove diskriminatorne i apsurdne odredbe. Ako pak inzistira na njoj – onda očekujemo da istu odredbu primijeni i u zdravstvu: da i tamo oni koji se ne pozivaju na priziv savjesti imaju prednost pri zapošljavanju. A ako smatra da to nije razlog za diskriminaciju – onda neka ovu odredbu odmah povuče. Ne može se biti “za savjest” samo kad to odgovara političkoj agendi. To nije rodna ravnopravnost, to nije ustavna jednakost – to je sustavna diskriminacija”, rekla je.
