“Potrebno je ponovo otvoriti razgovore o aktualnom zakonskom rješenju o zaštićenim najmoprimcima jer ono nepravedno opterećuje najslabije. Zakon koji regulira ovaj problem predviđa zamjenu za državni stan ili isplatu, a niti je dovoljno stanova niti je dovoljno novca”, rekao je Marin Živković na okruglom stolu o iseljavanju zaštićenih najmoprimaca, održanom u organizaciji saborskog Kluba Možemo.
Na okruglom stolu su sudjelovali Vesna Čulinović Weygand, pravnica i autorica Zahtjeva za ocjenom ustavnosti Statileo, Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, Gordan Bosanac, zastupnik Možemo u Europskom parlamentu, Goran Ilić i Saša Lukić, zaštićeni najmoprimci te u ime organizatora, saborski zastupnik Marin Živković.
Vesna Čulinović Weygand, autorica zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona, objasnila je probleme koji proizlaze iz ovog rješenja: “Ovim je zakonskim rješenjem povrijeđeno je pravo zaštićenih najmoprimaca na pristup sudu, jer mnoge procesne odredbe ne daju im pravo na žalbu ni pristup sudu sve dok zaštićeni najmoprimci ne budu iseljeni, što je vrlo problematično.
Također, zaštićenim najmoprimcima nije osigurana čak ni osnovna zaštita koja je dostupna podstanarima. Povrijeđeno je pravo na dom kao i pravo na jednakost između različitih skupina zaštićenih najmoprimaca i onih koji su otkupili stanove.” “Pitanje je je li zakon u skladu s presudom Statileo protiv Hrvatske”, upozorila je Čulinović Weygand.
Zagrepčanka se s Crkvom bori za stan u kojem je od rođenja: ‘Ako do toga dođe, neće ostati ni lampa’
Stigmatizirani u javnosti
Goran Ilić podijelio je osobno iskustvo u ime zaštićenih najmoprimaca, upozorivši da su zaštićeni najmoprimci često stigmatizirani u javnosti, jer im se pripisuju privilegije koje nisu imali. Nakon promjena 1997 godine., nadali su se da će Hrvatska riješiti problem zaštićenih najmoprimaca uspješno kao što su to napravile druge europske države, no do toga nažalost nije došlo.
“Puno je problema i pitanja vezanih uz ovu temu: zašto se ono nije riješilo 1997., zašto se nije uzela u obzir prosječna dob zaštićenih najmoprimaca, koji su redom starije životne dobi, za prihvatljivije zakonsko rješenje, zašto Registar stanova nije napravljen ranije, jer prvo su predstavljene mjere, a zatim se išlo u izradu Registra. Pitanje je i zašto se ne primjenjuje važeći Zakon o otkupu stanova iz 1992. koji predviđa fond od prikupljenih sredstava iz procesa otkupa koji bi se koristio za rješavanje stanarskog pitanja zaštićenih najmoprimaca.”
Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, naglasila je da se instituciji pravobraniteljice obraćaju i vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci zbog kršenja prava:
“Žao mi je što ovdje nema predstavnika nadležnog ministarstva. Riječ je o kompleksnoj temi koja traje desetljećima, a ovdje smo da ukažemo na ono što treba napraviti bolje, a što je potrebno i zbog aktualne situacije s brojem i cijenama stanova na hrvatskom tržištu.”
“Ministarstvo ostavlja dojam nedovoljne transparentnosti”
Kao institucija koja prati provedbu, upozorila je da Pučko pravobraniteljstvo nema alata za praćenje provedbe, upravo zbog nepoznanica vezanih uz konkretna rješenja. Navela je i izdvojena mišljenja sudaca Ustavnog suda oko ocjene ustavnosti zakona – u kojima i ustavni suci navode da nije sporan zakonski model, već primjena rješenja u praksi, odnosno realizacija – jer zakon ne nudi jamstava da će mjera biti provediva, posebice u pravičnom roku.
“Oko pitanja poput gdje i kada će se preseliti zaštićeni najmoprimci, jesu li i do koje mjere zgrade izgrađene, Ministarstvo ostavlja dojam nedovoljne transparentnosti jer daje općenite informacije, bez komunikacije rokova i drugih informacija, čije je poznavanje pravo najmoprimaca. Opravdano je pitanje hoće li biti dovoljno nekretnina za zaštićene najmoprimce”, rekla je Einwalter.
Nenad je samo bio umoran, na kraju mu spašavali život: ‘Mnogi ne dožive da čuju dijagnozu’
“Trenutačna politika nepravedno opterećuje najslabije”
Gordan Bosanac istaknuo je europsku dimenziju problema: „Europska unija po prvi put stanovanje stavlja kao prioritet. Trenutno se vodi debata kako će se europskim sredstvima financirati stambene politike, i to otvara vrata da se i pitanje zaštićenih najmoprimaca riješi na pravedniji i održiviji način.“
“Ne treba zaboraviti da je pitanje stanovanja pitanje nacionalnih vlada, no Europa može dati signal kako da države članice rješavaju stambena pitanja. U Europskom parlamentu postoji suglasje da se financije usmjere u borbu protiv beskućništva, a situacija sa zaštićenim najmoprimcima upravo je situacija u kojoj su ti ljudi upravo u toj opasnosti”, naglasio je Bosanac.
Sudionici okruglog stola zaključili su da je nužno ponovno otvoriti raspravu o ovoj temi te pronaći rješenja koja neće ugroziti dostojanstvo i egzistenciju starijih građana. Podsjetili su i na Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, kojom je Hrvatski sabor potvrdio da starije osobe imaju pravo na dostojanstvo i zaštitu od zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije.
Trenutačna politika nepravedno opterećuje najslabije, a još uvijek postoji prostor da se zakon izmijeni i pronađe pravednije rješenje.
