Ususret lokalnim izborima donosimo razgovore s kandidatima za zamjenike gradonačelnika grada Zagreba.
Dina Dogan kandidatkinja je za zamjenicu gradonačelnika platforme Zagreb United zajedno s nositeljem liste Davorom Bernardićem i drugim zamjenikom Trpimirom Golužom. Razgovarali smo s Dogan o tome zašto se kandidirala, koje bi konkretne poteze povukla kada je u pitanju zdravstvo u gradu, socijalna skrb te kako nadomjestiti nedostatak vrtićkih i školskih kapaciteta.
Što Vas je motiviralo da se kandidirate za zamjenicu gradonačelnika Zagreba?
Iako to nije uopće bila intencija, htjela sam se samo operativno uključiti kroz nezavisnu listu i pomoći ujedinjenju oporbe, dogodilo se da je većina odlučila da sam logičan izbor. Nakon četiri godine provedene u Gradskoj skupštini, gdje sam se kontinuirano borila za odgovorno trošenje javnog novca, za ravnopravnost građana po kvartovima i za zdravu, funkcionalnu gradsku upravu – ova kandidatura je prirodan nastavak mog političkog puta.
U Skupštini sam vidjela iz prve ruke gdje sustav puca, gdje se improvizira, gdje se gubi novac i vrijeme. Ono što me najviše motiviralo je osjećaj nepravde – kad vidite da se gradski novac dijeli bez kriterija, da se infrastruktura zapušta, a ljudi ignoriraju.
Dakle, ova kandidatura nije ambicija radi funkcije. To je izraz odgovornosti. Želim preuzeti odgovornost za ono što sam godinama zagovarala – transparentnost, stručnost i stvarne reforme. Kao profesorica financija i doktorica znanosti, znam da Zagreb može bolje. A kao Zagrepčanka – osjećam da je vrijeme da se stvari počnu rješavati, a ne odgađati.
Portal za transparentno praćenje gradskih odluka i projekata
Koji su najvažniji prioriteti za razvoj Zagreba u narednom razdoblju, prema Vašoj viziji?
Kao zastupnica u Gradskoj skupštini s četiri godine iskustva i doktorica ekonomije, jasno vidim da Zagreb treba jasan plan, a ne improvizacije. Naš najvažniji prioritet je planski razvoj grada – stvaranje funkcionalnog, zelenog i prometno protočnog Zagreba. Konkretno, izradit ćemo Strategiju dugoročnog razvoja Zagreba, a projekte kao što su „Grad na Savi” – koji spaja rekreaciju, stanovanje i zelenu infrastrukturu – i aktivacija neiskorištenih gradskih zemljišta, uključujući prostore kao što su bivša klaonica „Zagrepčanka“ i Sljeme u Sesvetama, stavit ćemo u službu građana. Paralelno, digitalno transformiramo upravu i uvodimo „Zagreb online“ – portal za transparentno praćenje gradskih odluka i projekata.
Kakve korake planirate poduzeti za poboljšanje stanja u zdravstvu i obrazovanju u Zagrebu?
Nisam zdravstveni ekspert, ali mogu odgovoriti iz perspektive nekoga tko to promatra socijalno i ekonomski. U zdravstvu je ključno financijsko planiranje koje se temelji na stvarnim potrebama, a ne na prenapuhanim rashodima i rebalansima koji samo krpaju rupe. Zagrebački Domovi zdravlja često su zatrpani troškovima bez analize ishoda – ja tražim uvođenje sustava praćenja učinkovitosti po zdravstvenim punktovima, što uključuje broj pregleda, čekanja, zadovoljstvo pacijenata i trošak po usluzi. Također, predlažem novi model decentraliziranih dnevnih bolnica i specijalističkih centara po četvrtima, kako bi se rasteretili veliki sustavi i smanjio pritisak na sekundarnu zdravstvenu zaštitu.
U obrazovanju, prioritet je kapitalno ulaganje – ali uz kontrolu isplativosti. Znam točno koliko košta opremiti učionicu, zaposliti asistenta i provesti digitalizaciju nastave jer sam i sama radila proračune u akademskom sustavu i radim u akademiji već petnaest godina ne samo u Hrvatskoj. Svaka nova škola ili dvorana mora imati financijski plan održivosti, uključujući trošak grijanja, održavanja i osoblja. Tražim da Zagreb napokon uvede sustav praćenja pedagoške i financijske učinkovitosti obrazovnih ustanova – kako bi se ulaganja temeljila na rezultatima, a ne na političkim dogovorima.
Od Buzančića do Tomaševića: Gradonačelnici koji su vladali Zagrebom od osamostaljenja do danas
Niti jedno dijete ne smije biti na listi čekanja
Kako planirate rješavati problem nedostatka vrtića i školskih kapaciteta u Zagrebu?
Nema ništa teže nego gledati roditelje koji se nadaju da će im dijete upasti u vrtić, a onda dobiju obavijest da nema mjesta. I kao gradska zastupnica, i kao profesorica koja svaki dan vidi kako obrazovanje oblikuje živote – znam koliko je važno da ta podrška počne već od najranije dobi. Nijedno dijete u Zagrebu ne smije više biti na listi čekanja. Naš odgovor su brza rješenja i dugoročna ulaganja.
Odmah ćemo otvoriti dodatne kapacitete u postojećim gradskim prostorima, a paralelno graditi nove objekte u najkritičnijim kvartovima. Uvodimo mjesečnu naknadu za svako neupisano dijete dok se kapaciteti ne stvore. Također, poticat ćemo dvosmjenski rad i partnerstva s privatnim vrtićima. Svako dijete ima pravo na obrazovanje od najranije dobi, a Grad ima obvezu to osigurati.
Koje inicijative imate za poboljšanje socijalne skrbi i povećanje dostupnosti usluga za ugrožene skupine?
Tijekom svog mandata u Skupštini mnogo sam puta razgovarala s umirovljenicima, roditeljima djece s teškoćama, samohranim majkama, osobama koje žive same i bore se s bolestima i siromaštvom. To nisu brojevi u proračunu – to su naši susjedi, naši roditelji, prijatelji, naši sugrađani. I oni prečesto ostanu nevidljivi u sustavu. Pokrećemo izgradnju 4 doma za starije osobe (u Dubravi, Vrapču, Sigetu i Žitnjaku) i uspostavljamo mobilne timove za pomoć u kući, posebno za starije, nemoćne i osobe s invaliditetom. Svaka četvrt dobit će društveni centar s besplatnim pravnim i psihološkim savjetovalištem. Za djecu s teškoćama gradimo Centar za autizam, uvodimo edukacijske i senzorni centre, te povećavamo broj stručnog kadra. Socijalna politika je srce grada – zato sustavno i konkretno širimo usluge koje dolaze do ljudi, a ne obratno.
Konkretni projekti za poduzetnike
Kakvu podršku poduzetnicima planirate pružiti kako bi se potaknulo otvaranje novih radnih mjesta?
Zagreb mora prestati biti grad u kojem poduzetnici osjećaju da su teret. Kao poduzetnica i ekonomistica, znam koliko administracija može gušiti ideje. Zato pokrećemo “One Stop Shop” za poduzetnike, digitalni i fizički sustav za rješavanje svih administrativnih prepreka. Ako želimo nova radna mjesta, veće plaće i razvoj tehnologije, onda moramo stvoriti okruženje koje će poduzetniku dati sigurnost, prostor i partnera u gradskoj upravi – a ne dodatnu prepreku. Već sam jasno iznosila prethodne četiri godine da se Zagreb mora otvoriti za greenfield i brownfield investicije – ulaganja koja donose nova radna mjesta, prenamjenjuju zapuštene prostore i moderniziraju industriju. Imamo stotine tisuća kvadrata napuštenih hala, dvorišta, skladišta – i ništa se s njima ne događa.
To treba staviti u funkciju! Pokrenut ćemo katalog svih takvih lokacija kao nadogradnju na moj projekt iz prethodnog mandata – Katalog imovine, s jasnim podacima o vlasništvu, komunalnoj opremljenosti i mogućnostima korištenja – i staviti ga na raspolaganje investitorima i poduzetnicima. Revitaliziramo prostore kao što su Gredelj, Velesajam i Hipodrom za stvaranje tehnoloških hubova i poslovnih zona. Uvodimo “1 euro najam” za poduzetnike-početnike, posebno u kvartovima s visokom nezaposlenosti. Osnivamo “Fond novih prilika” za financijsku i savjetodavnu pomoć, s fokusom na zelene, tehnološke i kreativne projekte. Zagreb može biti regionalno središte pametnog rasta – ali samo ako konačno postane partner svojim poduzetnicima, a ne njihov birokratski protivnik.
Treba hrabrost, znanje i volja da se stane iza poduzetnika, i ja tu hrabrost imam jer dolazim iz realnog sektora i jer sam i sama poduzetnica osim što radim i na fakultetu – i znam točno što znači čekati dozvolu mjesecima, pregovarati o najmu ili tražiti financijsku podršku za dobru ideju. Vrijeme je da Grad Zagreb konačno postane partner koji poduzetnicima otvara vrata, a ne birokrat koji ih zatvara.
Što je točno Gradska skupština i kako se biraju predstavnici: Zagrepčani uskoro odlučuju
Kratka pitanja
Sljeme ili Maksimir? Sljeme! Uvijek!
Koji Vam je najdraži dio grada i zašto? Sljeme, opet, emotivna veze od djetinjstva. Odrastala sam kod dede i bake u Šestinama. Slijedi ga Zapruđe, moj prvi dom :)
Bicikl ili tramvaj? Pehaka ili autom. Znam, ali ja dnevno moram biti od Dugog Sela do Klinča Sela, nemrem sve to javnim prijevozom stići dok ga mi ne sredimo.
