Gradska skupština u novom sastavu: Vraćaju se poznati ‘igrači’, neki su ostali bez svojih mjesta

Novi saziv Gradske skupštine Grada Zagreba konstituira se danas i donosi potvrdu političke dominacije koalicije Možemo i SDP-a, koja je zahvaljujući osvojenih 43,66 posto glasova osigurala stabilnu većinu. Na temelju rezultata izbora, Možemo i SDP zajedno su osvojili 25 od ukupno 47 mandata, pri čemu je Možemo dobio 17, a SDP 8 zastupničkih mjesta.

Time su stvoreni uvjeti za nastavak političkog kontinuiteta iz prethodnog saziva Skupštine, uz jasno definiranu većinu koja omogućuje nesmetano donošenje odluka. Riječ je o 28. sazivu Skupštine, koji će djelovati kao najviše predstavničko i normativno tijelo Grada Zagreba.

Na sjednici će se, u skladu s procedurom, najprije verificirati mandati izabranih zastupnika, a zatim će biti izabrani predsjednik i potpredsjednici Gradske skupštine. Također se očekuje imenovanje odbora i drugih radnih tijela koja su nužna za funkcioniranje skupštinskog sustava.

Novo ime na mjestu predsjednika Gradske skupštine

U Gradskoj skupštini ponovno ćemo gledati i neka već poznata politička lica iz redova vladajuće koalicije. Osim gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji je kao nositelj liste osvojio najveći broj preferencijalnih glasova, mandate su osvojili i njegovi zamjenici Luka Korlaet i Danijela Dolenec, no na njihova mjesta će doći zamjene. Tu su i dugogodišnji aktivisti i zastupnici poput Ivane Kekin, Damira Bakića i Teodora Celakoskog.

Iz SDP-a su u Skupštinu ušli Boris Lalovac i Joško Klisović, koji je u prošlom sazivu obnašao dužnost predsjednika Skupštine. Međutim, jedno od najprepoznatljivijih imena iz Možemo, glumica i aktivistica Urša Raukar – Gamulin, ovoga puta nije osvojila mandat, budući da se nalazila pri dnu kandidacijske liste.

Prema koalicijskom dogovoru, novo vodstvo Gradske skupštine dolazi iz redova SDP-a. Novi predsjednik Skupštine bit će Matej Mišić, koji na toj poziciji nasljeđuje stranačkog kolegu Joška Klisovića. Riječ je o jednom od istaknutijih SDP-ovaca, s dugogodišnjim iskustvom u zagrebačkoj lokalnoj politici. Sljedeći po broju mandata je HDZ s partnerima, Domovinskim pokretom, HSU-om i HSS-om koji je osvojio je osam mandata, čime je postao druga najjača politička opcija u novom sazivu. Među njihovim izabranim zastupnicima su i Mislav Herman, koji je bio kandidat za gradonačelnika, zatim njegov zamjenik Mario Župan, kao i saborski zastupnici Ante Deur, Tomislav Josić i Ivica Mesić.

Tko je novi predsjednik Gradske skupštine: Strastveni navijač Dinama, u svijet politike ušao s 18 godina

Mandate osvojile liste Selak Raspudić, Zagreb United i Jonjića

Treća politička snaga u novom sazivu je nezavisna lista Marije Selak Raspudić, koja je osvojila sedam mandata. Među izabranima je i sama nositeljica liste, kao i njezin kandidat za zamjenika gradonačelnika Damir Firšt. Ostali članovi ove liste, iako su sada postali gradski zastupnici, zasad su javnosti nepoznati.

Koalicija Zagreb United, koju je predvodio Davor Bernardić, osvojila je četiri mandata. Bernardić nije izborio ulazak u Skupštinu jer se nalazio na posljednjem mjestu kandidacijske liste. Umjesto njega, mandate su osvojili njegovi suradnici: kandidat za dogradonačelnika Trpimir Goluža, kandidat za predsjednika Skupštine Davor Štern te Gabriela Bošnjak.

Posljednja politička lista koja je prešla izborni prag i ušla u Skupštinu jest ona Tomislava Jonjića, koja je osvojila tri mandata. Uz Jonjića, u Skupštinu ulaze i Zlatko Hasanbegović, bivši ministar kulture i jedno od najprepoznatljivijih imena desne političke scene te Tomislav Jelić, poznat iz ranijih mandata kao gradski i saborski zastupnik.

Nastavak projekata uz komotnu većinu

Gradska skupština ima ključnu ulogu u upravljanju Gradom Zagrebom. Ona donosi Statut Grada, usvaja gradski proračun i nadzire njegovo izvršavanje, odlučuje o imovinsko-pravnim pitanjima, urbanističkom planiranju, osniva gradska poduzeća i ustanove, donosi opće akte i odluke koje određuju smjer razvoja Zagreba te nadzire rad gradonačelnika i gradske uprave.

U tom smislu, Gradska skupština je temeljni demokratski mehanizam putem kojeg građani ostvaruju pravo na lokalno samoupravljanje, kroz izabrane predstavnike koji odlučuju o svakodnevnim i strateškim pitanjima od javnog interesa.

S obzirom na stabilnost većine, očekuje se da će Skupština u novom sazivu nastaviti s projektima urbane obnove, digitalizacije gradske uprave, jačanja socijalnih programa i održivog gospodarenja gradskom infrastrukturom. Istovremeno, nova oporba, koja uključuje politički raznolike opcije najavila je aktivno sudjelovanje u raspravama i kontrolu rada izvršne vlasti.