Državna revizija pročešljala stranke: Evo tko nije prošao, a tko završio u debelom minusu

Hrvatski sabor (Foto: Damjan Tadic / CROPIX)

Kako su poslovale političke stranke u 2024. godini pročešljao je Državni ured za reviziju. Pod lupom Državne revizije su se našle 51 političke stranke, među kojima je 21 parlamentarna. Uvjetno mišljenje o financijskim izvještajima dobilo je pet stranaka: Domovinski pokret (DP), Most, Glas, stranka Dalije Orešković – DOiSIP te Nezavisna platforma Sjevera (NPS) Matije Posavca. Domovinski pokret pritom je jedina parlamentarna stranka koja je uvjetno mišljenje dobila i za usklađenost poslovanja.

Razlog uvjetnim mišljenjima su utvrđeni propusti i nepravilnosti, ponajviše u dokumentiranju rashoda, vođenju evidencija i iskazivanju prihoda. Kod rashoda za reprezentaciju Revizija je utvrdila da računi Domovinskog pokreta u ukupnom iznosu od 16.019 eura ne sadrže podatke o svrsi ugošćivanja ni o korisnicima, dok je na računu od oko 4.300 eura naveden popis korisnika, ali ne i svrha. Slični propusti zabilježeni su i kod Mosta: računi od 4.309 eura ne sadrže ni svrhu ni korisnike, a kod računa od 2.960 eura navedeno je da se odnosi na izbore, ali bez podataka o korisnicima reprezentacije.

Poseban problem pokazali su se putni nalozi. Domovinski pokret sedam putnih naloga u vrijednosti od 2.848 eura nije evidentirao u poslovnim knjigama niti ih je iskazao u financijskim izvještajima za 2024., iako su putovanja obavljena i nalozi obračunani. U stranci DOiSIP uopće nije ustrojena evidencija putnih naloga, iako je tijekom godine izdano 17 takvih naloga.

Gotovo prazna sabornica (Foto: Damjan Tadić / CROPIX)

Viškovi i manjkovi

Revizija je utvrdila i nepravilnosti u iskazivanju prihoda i rashoda, kao i u bilješkama uz financijske izvještaje. Pojedine stranke nisu objasnile znatna odstupanja prihoda i rashoda u izbornoj 2024. u odnosu na prethodnu godinu. Stranka Glas, na čijem je čelu Anka Mrak Taritaš, prijavila je ukupne prihode od 82.066 eura, iako su stvarni prihodi iznosili gotovo 100 tisuća eura. U poslovnim knjigama i financijskim izvještajima nije iskazala gotovo 18 tisuća eura naknade troškova izborne promidžbe, a umjesto ukupnih rashoda za promidžbu od 40.833 eura, iskazala je 22.924 eura. Također nije obrazložila pad ostalih prihoda od 68,5 posto ni istodobni rast prihoda po posebnim propisima i rashoda za zaposlene.

Sličnu zamjerku Revizija je uputila i Mostu, koji nije naveo razloge znatnog rasta prihoda po posebnim propisima, ostalih prihoda te materijalnih rashoda, koji su u odnosu na godinu ranije porasli i do 140 posto. Kod stranke DOiSIP utvrđeno je i neslaganje podataka: financijski izvještaj unesen u informacijski sustav DIP-a sadržavao je netočne podatke o prihodima i višku, dok su ispravni podaci dostavljeni Državnom uredu za reviziju.

Kod Nezavisne platforma Sjevera pronađeno je pogrešno knjiženje rashoda, troškovi promidžbenog materijala, letaka i plakata evidentirani su kao intelektualne i osobne usluge, umjesto na računima uredskog materijala te promidžbe i informiranja, što je utjecalo na strukturu rashoda u financijskim izvještajima.

Glasanje u Hrvatskom saboru. (Foto: Damjan Tadic / CROPIX)

Najveći manjak ima SDP čak 1,2 milijuna eura

Domovinski pokret, uz financijske nepravilnosti, imao je i propuste u usklađenosti poslovanja. Reviziji nije dostavljena evidencija o primitku članarina ni potvrde o njihovu primitku, pa se ne može utvrditi je li stranka vodila propisanu evidenciju i izdavala potvrde. Slični problemi zabilježeni su i kod donacija za izbornu promidžbu.

Ukupno su 51 analizirana stranka u 2024. ostvarile manjak od 2,8 milijuna eura. Prihodi su im iznosili 21,7 milijuna eura, a rashodi 24,6 milijuna eura. Manjak su pokrivale iz prenesenih viškova ili su ga planirale podmiriti u sljedećem razdoblju.

Među parlamentarnim strankama najveći manjak zabilježio je SDP, 1,2 milijuna eura, slijede HDZ s 994 tisuće eura, Domovinski pokret s 216 tisuća te IDS sa 109 tisuća eura. U minusu su bili i Glas, Most, Nova ljevica, SDSS, Zagreb je naš!, HSU i druge stranke. S druge strane, s viškom su poslovali NPS, HNS, HSLS, DOiSIP, Hrvatski suverenisti, Nezavisni Željka Lackovića, Centar, Možemo, HDS i HSS.


Vođenje računa, ilustracija (Foto: Pixabay)

Prihodi stranaka iz proračuna

Najveći dio prihoda stranke su ostvarile iz državnog proračuna, 12,2 milijuna eura, te iz lokalnih proračuna – 5,2 milijuna eura, ovisno o broju zastupnika i vijećnika. Od članarina i članskih doprinosa uprihodovale su 1,7 milijuna eura, a od donacija 1,8 milijuna. Od ukupnih 21,7 milijuna eura prihoda, čak 20,1 milijun pripao je parlamentarnim strankama, dok je 30 izvanparlamentarnih podijelilo preostalih 1,6 milijuna eura.

Rashodi su najvećim dijelom bili vezani uz izbornu godinu, materijalni troškovi te promidžba i informiranje činili su 18,3 milijuna eura ili dvije trećine ukupnih rashoda. Na plaće i ostala prava 187 zaposlenih krajem 2024. stranke su potrošile 4,3 milijuna eura.

Državni ured za reviziju prvu reviziju političkih stranaka proveo za 2007. godinu, kada je obuhvatio 15 stranaka i izdao 14 uvjetnih te jedno bezuvjetno mišljenje. Do 2024. broj revidiranih stranaka narastao je na 51, čak 36 više nego na početku, odnosno povećanje od 240 posto.