Ususret lokalnim izborima donosimo razgovore s kandidatima za zamjenike gradonačelnika grada Zagreba.
Kandidat Možemo i SDP-a Tomislav Tomašević predao je Državnom izbornom povjerenstvu prikupljene potpise za kandidaturu na predstojećim izborima. Njegovi zamjenici u mandatu koji je istekao bili su Luka Korlaet i Danijela Dolenec. Upravo smo s Dolenec razgovarali o učinjenome u gradu Zagrebu i planovima za novi mandat, ako ga osvoje.
Kako ocjenjujete rad gradske uprave od početka mandata do danas?
Sustav koji smo naslijedili 2021. godine bio je u stvarno lošem stanju i na nama je bilo da saniramo posljedice dugogodišnjeg koruptivnog upravljanja i nakupljenog proračunskog deficita zbog kojeg je Grad bio pred bankrotom. Proveli smo restrukturiranje uprave kojim smo broj gradskih ureda smanjili s 27 na 16, dok smo broj rukovodećih mjesta smanjili za 40%. Tijekom prvog mandata u više smo navrata reorganizirali pojedine urede s ciljem bolje efikasnosti i optimizacije rada, te smo također mijenjali interne propise kako bi prepoznavali i valorizirali zalaganje službenika. Ojačali smo procese javnih natječaja za zapošljavanje, unaprijedili smo odnose sa sindikatima, obnovili većinu zajedničkih obveza iz kolektivnih ugovora i u više navrata povećali plaće službenicima, koje su prosječno u našem mandatu narasle oko 25%.
Bilo je potrebno povući niz teških poteza na samom početku mandata kako bismo oporavili grad, postavili ga na noge, i omogućili razvoj brojnih projekata koji se sada vide, u svim područjima, od obrazovanja i socijalne politike, do kulture i sporta, javnog prijevoza i gospodarenja otpadom.
Grad Zagreb je dugi niz godina podinvestiran
Koji su najveći izazovi u vođenju grada?
U tijeku je izuzetno velik broj projekata, s obzirom da smo višestruko povećali investicije u kapitalne projekte, i trenutno nam je najveći izazov angažirati dovoljno tvrtki i sve potrebne operative da svi projekti teku bez zastoja. Paralelno dok su u izgradnji veliki kapitalni projekti poput Paromlina, bazena Špansko, Sarajevske ceste i tramvajske pruge i obnove Doma sportova, a ovih dana kreće i temeljita rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj ulici, istovremeno se odvijaju radovi na više desetina vrtića i škola, kulturnih, zdravstvenih i sportskih objekata. Pred nama su također veliki zahvati u sve segmente infrastrukture, od cesta i tramvajskih pruga, do plinske i vodovodne infrastrukture. Na žalost Grad Zagreb je dugi niz godina podinvestiran i nije se razvijao u skladu sa svojim potrebama, i mi moramo to sve nadoknaditi u kratkom vremenu.
Na koje ste odluke ili projekte osobno najponosniji?
Osobno sam najponosnija na povijesni iskorak koji smo napravili u predškolskom odgoju i obrazovanju, s 10 novih vrtića, i preko 1000 više zaposlenih u vrtićima. Smatram da je jedna od ključnih obaveza Grada upravo ponuditi obiteljima mjesto za djecu u kvalitetnom gradskom vrtiću, u kvartu gdje žive. Kvalitetni vrtići pružaju najbolju startnu poziciju djeci za daljnja obrazovna postignuća, važni su za zadržavanje žena na tržištu rada, a ako su cjenovno dostupni kao naši vrtići u Zagrebu, čine važnu subvenciju troškova života za mlade obitelji. I zato ćemo nastaviti investirati u vrtiće, jer mislimo da je to jedno od najboljih ulaganja koje možemo napraviti za društvo.
Također želim istaknuti da smo, osim brojnih kapitalnih investicija i investicija u nove zgrade, napravili velike pomake u području socijalnih usluga, posebno za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom. Puno smo uložili u proširenje usluga Zagrebačkog centra za neovisno življenje, otvorili smo novu ambulantu Suvaga za ranu intervenciju, Centar Mali dom ima dvije nove lokacije, na Velesajmu za djecu s višestrukim oštećenjima, i za odrasle u Badalićevoj. Investirali smo u obnove postojećih prostora Centra za autizam i napokon s mrtve točke pokrenuli projektiranje novog centra u Oporovcu.
Prometni stručnjak tvrdi da ima plan za Zagreb: ‘Model jedne karte za sve’
Svako dijete treba imati mjesto u vrtiću u kvartu
Što biste rekli kritičarima koji tvrde da se gradska vlast bavi ideologijom više nego infrastrukturom?
Reći da se infrastrukturom ne bavi dok se gradi i planira skoro 60 objekata samo u obrazovanju je jednostavno netočno. Ukupna ulaganja u izgradnju i dogradnju vrtića i škola u ovom su mandatu preko 350 milijuna eura. Rekordno se ulaže i u sportsku infrastrukturu, za rekreativan i profesionalan sport, kao i u kulturu izgradnjom nove gradske knjižnice i kulturnog centra Paromlin i obnovom Kina Europa. Diljem grada radimo na ugrađivanju polupodzemnih spremnika, nakon što smo u centru gotovo završili s ugradnjom podzemnih spremnika. Time, kao i nabavom novih vozila Čistoće i planiranim Centrom za gospodarenje otpadom, razvijamo i jačamo sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu i idemo prema zatvaranju Jakuševca jednom zauvijek. To su projekti koji će pozitivno utjecati na živote svih građana.
Jedna od najčešćih tema u javnosti su gužve u vrtićima. Kako planirate riješiti problem nedostatka mjesta? U kojoj su fazi projekti gradnje novih vrtića i škola?
U mandatu smo otvorili deset novih vrtića, čime je osigurano dodatnih tisuću mjesta, a u tijeku su radovi na još šest vrtića za oko 800 djece. Cilj nam je da svako dijete ima mjesto, ne samo u gradskom vrtiću, nego u vrtiću baš u svom kvartu. Dok gradimo vrtiće, nastojimo ojačati kadar i kapacitete koji postoje. Tako je u gradskim vrtićima u ovom mandatu zaposleno više od tisuću dodatnih radnika i radnica te je ukupan broj zaposlenih oko 7 tisuća. Istovremeno su cijene vrtića ostale među najnižima u Hrvatskoj, unatoč inflaciji, tako da polovica roditelja vrtić plaća između 0 i 40 eura, a sufinanciramo i privatne vrtiće.
Završeno je 28 novih, cjelovito obnovljenih ili dograđenih vrtića i škola, na 13 objekata su radovi u tijeku, a još je oko 40 u planu. Izgradnja i dogradnja vrtića i škola odvija se preko cijelog grada jer u svakoj četvrti imamo barem jedan objekt u planu, ako ne već i završen i otvoren.
Povećanje stambenog fonda
Kakav je stav Grada prema modelima priuštivog stanovanja?
Priuštivi i socijalni najam visoko nam je na listi prioriteta. Gradska skupština u siječnju ove godine donijela je novu Odluku o najmu stanova, prema kojoj su revidirani kriteriji za bodovanje pri dodjeli stanova tako da na vrhu liste uistinu budu socijalno najugroženiji. Ukinuli smo mogućnost prodaje gradskih stanova osim u određenim slučajevima, a stanove smo počeli davati isključivo u socijalni i priuštivi najam. Nedavno je Grad raspisao javni natječaj za davanje u najam stanova na temelju socioekonomskog statusa. Također pokrećemo gradnju priuštivih stanova za javni najam, zasad na tri lokacije, prvo u Podbrežju, a onda i u Svetoj Klari i Borovju, za oko 1000 novih stanova.
Radi li se na sustavnom rješenju problema najamnina u Zagrebu?
Želja ove uprave je da u gradskim stanovima stanuju naši potrebiti sugrađani. Većina tih stanova je već zauzeta, ali se svake godine neki broj oslobodi te oni onda ponovno ulaze u opticaj za dodjelu. Gradski stanovi daju se u najam na temelju natječaja na temelju socioekonomskog statusa, a kasnije će se stanovi davati i putem natječaja za priuštivo stanovanje. Stambeni fond povećat će se izgradnjom novih zgrada i stanova za priuštivi i socijalni najam. U Zagrebu, kao i diljem Hrvatske, velik problem predstavlja dominacija kratkoročnog najma za turiste. Kako bismo potaknuli dugoročan najam za stanovanje, 2023. godine podigli smo paušalni porez po turističkom krevetu s 40 na 200 eura.
Jedno od predizbornih obećanja bila je veća transparentnost. Koliko je postignuto u tom smjeru?
Od početka mandata radimo na transparentan način i uvodimo takav način poslovanja na svim razinama. Provodimo transparentne natječaje pri zapošljavanju na svim razinama. Gradskom proračunu javnost može pristupiti na najvišoj, četvrtoj razini detaljnosti, iako je zakonska obaveza samo druga razina. Započeli smo uvođenje gradske Riznice za efikasnije i transparentnije upravljanje proračunom, što uključuje i centralni obračun plaća kroz sva gradska tijela i ustanove. Predstavili smo antikorupcijsku platformu ZG Zviždač, kroz koji građani mogu poslati anonimne prijave o nepravilnostima. Isto tako, građani kroz Katalog nekretnina imaju uvid u sve stanove, poslovne prostore i garaže u vlasništvu Grada Zagreba kao i za što se koriste te tko ih koristi.
Na izborima neki zaborave na ovo pravilo: Kazne mogu biti i desetke tisuća eura
U planu novi Centar za autizam
Kakvi su planovi za daljnju digitalizaciju usluga za građane?
Digitalizacija gradske uprave važna je za modernizaciju i funkcioniranje Grada, a posljedično i za svakodnevni život građana. Dosad smo digitalizirali niz usluga, predstavili smo Riznicu Grada Zagreba i katalog gradskih nekretnina, pokrenuli smo participativno budžetiranje, aplikacije kao što su eSavjetovanje i eStipendije.
Sljedeće faze digitalizacije uključuju razvoj kataloga imovine Grada Zagreba koji prikazuje cjelokupnu gradsku imovinu, što uključuje preostale nekretnine kao što su zemljišta i obrazovne ustanove, ali i druge kategorije imovine, poput komunalne infrastrukture, ustanova, umjetnina i slično. Cilj nam je i digitalizirati interne procese, poput razvijanja energetskog atlasa za praćenje potrošnje energenata i Centra za upravljanje prometom, a koji će također pomoći i stanovnicima Zagreba.
Grad Zagreb ima dugu tradiciju socijalnih mjera. Planirate li proširivanje socijalnih programa, posebno za ranjive skupine?
Socijalna politika jedan je od ključnih prioriteta ove uprave, a da je to prepoznato svjedoči i činjenica da je za 2024. godinu Gradu Zagrebu Europska komisija dodijelila zlatnu nagradu za Europsku prijestolnicu inkluzije i raznolikosti. U ovom smo mandatu povećali broj korisnika prava iz Odluke o socijalnoj skrbi za čak 130 % i taj je broj sad oko 275 tisuća. U 2024. godini povećali smo proračun za osobe s invaliditetom za 80 %, pokrenuli smo niz investicija u proširenje usluge, od novih podružnica naših ustanova, do ulaganja u opremu i kadar. Uveli smo besplatan javni prijevoz ZET-om za osobe starije od 65 i mlađe od 18, ukupno je riječ o blizu 300 tisuća ljudi.
Za drugi mandat pripremamo nekoliko velikih projekata za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama. Novi Centar za autizam bit će izgrađen u Oporovcu, a planira se i izgradnja Centra za sveobuhvatnu podršku osobama s invaliditetom te investicije u gradske ustanove poput Centra za rehabilitaciju Silver, Polikliniku Suvag i Specijalnu bolnicu Goljak.
