Mnogi možda ne znaju, ali sve do svibnja građani u Austriji imali su pravo na bonus do 200 eura za popravke raznih kućanskih i elektroničkih uređaja. Ta je mjera iznenada prekinuta, no dobra vijest je da se već do kraja godine vraća u punom opsegu.
Ova pogodnost, međutim, nije isključivo austrijska ideja. Riječ je o inicijativi koja dolazi na razini Europske unije, kao dio šireg plana za održivost i smanjenje otpada. Od pokretanja programa 2022. godine, iz Fonda za oporavak i otpornost osigurano je oko 130 milijuna eura. Koristi su višestruke: građani štede, okoliš se manje opterećuje, a najviše profitiraju lokalni serviseri. Dosad je izdano gotovo dva milijuna vaučera za popravke, najčešće bicikala i elektroničkih uređaja. Postavlja se pitanje imaju li ili hoće li imati ovakve pogodnosti i građani Hrvatske? Na to nam odgovaraju eurozastupnici Biljana Borzan i Tomislav Sokol.
Direktiva o pravu na popravak zahtijeva da države članice poduzmu barem jednu mjeru kojom se promiče popravak. U Direktivi je određeno da takve mjere mogu biti financijske ili nefinancijske prirode. Mjere financijske prirode mogle bi, na primjer, imati oblik vaučera za popravak, fondova za popravak, podupiranja ili uspostave lokalnih ili regionalnih internetskih platformi za popravak, organiziranja ili financiranja programa osposobljavanja za stjecanje posebnih vještina u području popravka ili pak mjera oporezivanja, pojašnjava eurozastupnik Tomislav Sokol.
Na državama članicama hoće li implementirati zakon
Glavni cilj programa je produljiti trajanje uređaja. Na taj način manje će ih završavati na odlagalištima, a potrošači će uštedjeti novac jer neće biti primorani iznova kupovati nove uređaje. Program također želi potaknuti sektor servisera, budući da je to djelatnost koje trenutno nema dovoljno, upravo zbog skupoće i nedostupnosti rezervnih dijelova, pojašnjava eurozastupnica Biljana Borzan.
Potez koji će pomoći mnogim obiteljima: Može se dobiti i do 200 eura po kućanstvu
Direktivom je određeno da države članice donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 31. srpnja 2026., od kada se te odredbe i počinju primjenjivati, kaže Sokol. „Drugim riječima, na europskoj razini donijeli smo zakon koji omogućuje da jedna od mjera kojom se promiče pravo na popravak bude i financijska mjera u obliku vaučera za popravak. Na državama članicama je da odrede hoće li, implementirajući ovu direktivu u nacionalno zakonodavstvo, to i učiniti“, pojašnjava Sokol.
„U nekim državama, poput Njemačke ili Austrije, vaučeri za popravak već su stvarnost. U trenutnom hrvatskom planu toga nema, no imamo pravo dopuniti program. Što se tiče planiranih izmjena, trebate kontaktirati nadležna ministarstva“, zaključuje Borzan.
