Da je hrvatski zdravstveni sustav pun rupa nije nikakva novost, pa je isti često predmet kritika i rasprava. Naime, preduge liste čekanja i manjak liječnika svakodnevnica su s kojom se bore i pacijenti, ali i medicinsko osoblje. Na stanje u zdravstvu ne žale se samo pacijenti već i djelatnici čiji prosvjedi dovoljno govore da situacija nije dobra.
Sustav se jedva drži na nogama, pogotovo u manjim sredinama, što stvara veliki pritisak na Zagreb i njegov KBC Rebro uz ostale KB u gradu. Opseg problema najbolje se vidi letimičnim pogledom na neslavne ‘liste čekanja’.
Prečesto smo svjedoci ispovijesti o višegodišnjim čekanjima na neki specijalistički pregled, a primjeri nezadovoljstva su zaista šaroliki. Tako nam se jedna starija Zagrepčanka požalila što je doživjeli u velikoj gradskoj kliničkoj bolnici.
“Nas stare je, izgleda, najbolje ne liječiti. Ionako ćemo umrijeti prije ili poslije! Nedavno mi je jedan mladi specijalist, ne uspjevši pronaći uzrok problema, hladno i drsko rekao:
“Kako došlo, tako će i proći.”
Što bi to rekao i svojoj majci da joj je preko 70 godina? Nakon toga, naravno da odete na privatni pregled – ako si ga možete priuštiti, nakon što ste 40 godina uplaćivali u zdravstveni sustav”, požalila se.
Zbog muževe bolesti Zagrepčanka prolazi nezamislivo: ‘Odjednom glasić dečkića u suzama’
Puno problema, nedostatak kadrova
Jedan od velikih problema je i nedostatak djelatnika u bolnicama, ali i u cijelom sustavu. Često i baš to i stvara napetosti između pacijenata i djelatnika poput ovog iz primjera u članku.
Hrvatska liječnička komora (HLK) predložila je nedavno kako bi se problem nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogao riješiti davanjem liječnicima slobodnog izbora hoće li raditi u domu zdravlja ili privatno. Naime, nedostaje 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara.
“Godinama upozoravamo da liječnicima treba omogućiti slobodan izbor radnog mjesta. Forsiranje zapošljavanja u domovima zdravlja, gdje su primanja niža, pokazalo se pogrešnim”, istaknuli su iz komore.
Teška situacija u pet županija
Istraživanje je pokazalo kako nedostaje 12 posto potrebnih timova u obiteljskoj medicini u odnosu na potrebe propisane Mrežom javne zdravstvene službe. Ginekoloških i pedijatrijskih timova nedostaje trećina od propisanog broja.
U pet je županija situacija posebno teška, jer tamo nedostaje više od 20 posto obiteljskih liječnika. Radi se o Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji.
