Broj osoba s poremećajima mentalnog zdravlja i ponašanja raste u svijetu i Hrvatskoj, osobito među mladima. Stručnjaci upozoravaju da se ovaj trend već odražava na svakodnevni život te može imati dugoročne posljedice na obrazovanje, socijalne odnose i opće blagostanje mladih.
Posebno zabrinjava porast izostanaka u školama i na fakultetima, što upućuje na sve veće izazove s kojima se mladi suočavaju u nošenju sa stresom, pritiscima i emocionalnim teškoćama, kao i na činjenicu da nas – prema predviđanjima stručnjaka – u narednih 5 do 10 godina očekuje značajan porast bolovanja zbog poremećaja mentalnog zdravlja.
„Duševne smetnje uvelike smanjuju kvalitetu života, a često su odraz okruženja i načina na koji živimo. Naime, uvijek naglašavamo da duševno zdravlje ne leži samo u zdravstvenom sustavu, već u cjelokupnom našem okruženju: u odnosima s obitelji i prijateljima, u zdravom i poticajnom poslovnom okruženju, u infrastrukturnim mogućnostima našeg okruženja, u kvaliteti prehrane i tjelesne aktivnosti, i mnogim drugim segmentima,“ rekla je Sara Medved, psihijatrica i SDP-ova zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, dodajući kako SDP-ove zdravstvene politike, a pogotovo politike mentalnog zdravlja naglašavaju upravo to – da su potrebne mnoge mjere u svakim aspektima naših života kako bi prevenirali smetnje i unaprijedili duševno zdravlje.
Aleksandra tvrdi da se zarazila misterioznim virusom: ‘Nakon pet dana sam kašljala krv’
Velik broj bolovanja
Podaci HZZO-a pokazuju da je prošle godine zbog duševnih smetnji zabilježeno ukupno 33.499 bolovanja, a da je godinu prije statistika bila slična. Na osnovu neke od dijagnoza duševnih smetnji bilo je otvoreno 33.587 bolovanja, dok je ukupan broj bolovanja bio 1.421.502. U protekloj godini, bolovanja na osnovu dijagnoza duševnih smetnji činila su 2,36 posto svih bolovanja.
Statistike kažu i da je prosječno trajanje takvih bolovanja gotovo peterostruko duže od trajanja prosječnog bolovanja zbog drugih dijagnoza. I dok prosječno bolovanje traje 13 dana, ono zbog problema s mentalnim zdravljem proteže se na više od 60 dana. U 2024. godini, takva su bolovanja u prosjeku trajala 65 dana, u 2023. 62 dana, u 2022. 66 dana, u 2021. 65 dana, dok su u 2020. bolovanja zbog dijagnoza duševnih smetnji prosječno trajala najduže – čak 69 dana.
„Ovi podaci HZZO-a ukazuju kako je prevencija duševnih smetnji koja se trenutačno provodi nedovoljna i loša, a zbrinjavanje duševnih smetnji se ne provodi na adekvatan način. Naime, gotovo sve zapadne zemlje već su se davno okrenule zbrinjavanju u zajednici, dakle izvanbolničkoj skrbi u kojoj su dostupne gotovo sve usluge psihijatrijske i psihološke skrbi. To, među ostalim, obuhvaća decentraliziranu dostupnost psihijatra i psihologa, najviše kroz domove zdravlja i mobilne psihijatrijske timove.
Iako je Ministarstvo zdravstva poslije inzistiranja struke uvrstilo mobilne timove kao mogućnost zdravstvene skrbi, HZZO do danas još nije uveo to u svoju standardnu ponudu usluga,“ rekla je također Medved, istaknuvši kako mobilne psihijatrijske timove sada nalazimo samo kao nadstandard koji se financira iz lokalnih proračuna, kao što je primjer s Gradom Zagrebom i mobilnim timovima u njihovom zavodu za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“.
U porastu su anksiozne smetnje i depresija
„Ovi rezultati su pokazatelj katastrofalnog upravljanja zdravstvenog sustava i potpune nebrige za duševno zdravlje i duševne smetnje,“ zaključila je Medved.
Stručnjaci se slažu da su patnja i problemi generacije Z objektivno veći nego ranijih naraštaja. U porastu su anksiozne smetnje i depresija, kao i opsesivno-kompulzivni poremećaji te poremećaji ovisnosti, prije svega kockanja.
Mladi danas odrastaju u vremenu kada su pritisci i očekivanja daleko veći nego prije. Globalizacija, nesigurno tržište rada, nestabilne ekonomske prilike i stalna potreba za dokazivanjem kroz obrazovanje i posao mladima stvaraju ogroman stres. Od njih se očekuje visoka produktivnost, stalna prilagodljivost i uspjeh u kompetitivnom okruženju, dok istovremeno gube osjećaj sigurnosti i stabilnosti koji su prethodne generacije imale.
Društvene mreže dodatno pojačavaju stres, jer mladi stalno uspoređuju vlastite živote s idealiziranim prikazima drugih. Osjećaj pritiska da moraju biti uspješni, sretni i savršeni vodi do visoke razine anksioznosti i depresije. Povećana nesigurnost oko zapošljavanja, visoki troškovi života, problemi stanovanja i sve kasnija financijska samostalnost također doprinose lošijem mentalnom zdravlju mladih.
Alarm na zapadu Zagreba zbog opasne žene: ‘Zvoni na vrata stana, očito je neka grupa’
Sustavni pristup potreban
Hrvatsko javno zdravstvo mora biti spremno na ove izazove i aktivirati se po pitanju prevencije i borbe s problemima mentalnog zdravlja u mladih. To uključuje ulaganje u sustav psihološke pomoći u školama i na fakultetima, jačanje programa mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te poboljšanje dostupnosti besplatnih savjetovališta i terapija.
Također, važno je raditi na smanjenju stigme oko mentalnih bolesti kroz edukacijske kampanje i poticanje poslodavaca na prilagodbu radnog okruženja kako bi se smanjio stres i poboljšala psihološka otpornost mladih radnika.
Sustavni pristup, uz podršku države, obrazovnog i zdravstvenog sektora te poslodavaca, ključan je za dugoročno poboljšanje mentalnog zdravlja budućih generacija.
