Na sjednici Vlade u četvrtak predložene su izmjene zakona koje se odnose na rad stranih radnika, boravak stranaca koji su završili školovanje u Hrvatskoj te prava članova obitelji hrvatskih državljana, iseljenika i njihovih potomaka.
Ovim, novim, izmjenama i dopunama zakona pristupilo se radi usklađivanja s novom Direktivom Europske unije iz 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, tzv. Direktivom o EU Plavoj karti, čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage.
“Bitne izmjene odnose se na produženje važenja Plave karte s 24 na 48 mjeseci, a moći će je dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom što će procjenjivati povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Također, zadržan je uvjet da nositelj Plave karte mora imati mjesečno jednu i pol prosječnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj.”
Više od 200 tisuća stranih radnika
Tako je 2024. godine izdano 206.529 dozvola za strane radnike, što je primjerice 210 % više nego što je bilo 2020. godine, kada ih je izdano 66.655.
Dozvole su u najvećem broju izdane za rad u djelatnostima graditeljstva – 75.071 radna dozvola, turizmu i ugostiteljstvu – 56.228 radnih dozvola, industriji – 28.486, prometu i vezama – 16.149 te u djelatnosti trgovine – 7925.
Najveći broj dozvola do kraja 2024. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Indije, Filipina, Sjeverne Makedonije, Bangladeša, Kosova, Uzbekistana i Egipta.
(Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)
Noviteti u zakonu
Noviteti koji se predlažu
Potpredsjednik Božinović pojasnio je kako se, u odnosu na prvo čitanje, posebno regulira:
pravilo za smještaj stranih radnika, odnosno ako poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik u osiguravanju smještaja radnika, mora pružiti dokaz o primjerenom smještaju kojeg prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad;
obveza državljanina treće zemlje ili poslodavca je da obavijesti nadležno tijelo o prekidu ugovora o radu u roku od pet radnih dana, u odnosu na dosadašnjih 15 dana;
mogućnost da bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi upućeni strani radnici koji dolaze iz druge članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana;
obveza prijevoznicima – koji su državljane treće zemlje doveli u Republiku Hrvatsku iz druge države članice EGP-a, a za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uvjete za boravak u Hrvatskoj – da ih bez odgađanja i o svom trošku odvedu iz Hrvatske;
obveza poslodavaca prema kojoj daju novčano jamstvo Hrvatskoj – u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj – za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodili radnu dozvolu, a koja sredstva će se koristiti za troškove povratka državljana trećih zemalja koji tako nezakonito borave u Hrvatskoj;
Usred bojkota Kaufland objavio novu odluku: ‘Tako ćemo im pokazati’
Plaća stranih radnika ne smije biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici
novi uvjet za ukidanje dozvole za boravak i rad ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se nalazi na popisu poslodavca za kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, prekršaja zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku i slično;
mogućnost izdavanja dozvola za boravak i rad bez testa tržišta rada ili mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ključnog osoblja u tvrtkama, potom sportaša ili državljanina treće zemlje čiji poslodavac izvodi radove na obnovi zgrada oštećenih potresom u skladu sa zakonom koji uređuje obnovu zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Također, ovim konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona omogućava se produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj, uz mišljenje nadležnog ministarstva. Za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati iskustvo niti kvalifikaciju, primjerice pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica i slično.
„Plaća stranih radnika ne smije biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom zanimanju“ – naglasio je potpredsjednik Božinović te nastavio kako je radi prilagodbe poslodavca predviđena odgoda primjene prekršajno pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole za boravak i rad i to do 1. siječnja 2026. godine.
Predlaže se i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.
Vlada je prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima te se upućuje u daljnju proceduru u Hrvatski sabor.
Je li moguće da je ovo istina o stranim radnicima: ‘Nekima i više plaćamo nego našima’
