Tijekom radova na energetskoj obnovi Gradskog muzeja u Čazmi, vrijednih 1,7 milijuna eura, otkriveno je pravo arheološko blago. Na dubini od oko 2,5 metra ispod površine pronađeni su ostaci zidova srednjovjekovne biskupske utvrde iz 13. stoljeća, čime je potvrđena dugogodišnja pretpostavka o njezinom postojanju.
Neočekivani pronalazak dodatno je obogatio saznanja o povijesti Čazme, a posebnu pažnju stručnjaka izazvao je i zid iz 15. stoljeća, otkriven u istom sloju. Oba otkrića svjedoče o višeslojnoj povijesti ovog područja i njegovoj važnosti u srednjem vijeku.
Zgrada današnjeg muzeja, sagrađena sredinom 18. stoljeća kao vojno-krajiška kurija, smještena je na arheološkom lokalitetu koji je pod zaštitom Ministarstva kulture. Ravnateljica muzeja Maja Cepetić Rogić istaknula je kako je otkriće starijeg zida bilo iznimno značajno:
– Očekivali smo pronaći ostatke iz 15. stoljeća, no pronalazak zida iz 13. stoljeća dokazuje da je Čazma bila važno središte još i prije nego što se prvi put spominje u pisanim izvorima.
Zagrepčanku skoro šlagiralo nakon poziva: ‘Ako čujete ove riječi brzo poklopite’
Posjed zagrebačkih biskupa
Čazma je od samog osnutka Zagrebačke biskupije bila važan biskupski posjed, izuzet izravne kraljevske vlasti. Biskupi su ondje često boravili, a njihova rezidencija u Čazmi svjedočila je o političkoj i duhovnoj moći. U 15. stoljeću utvrda je prošla kroz značajnu obnovu u kojoj su sudjelovali i talijanski majstori, donoseći tada suvremene europske arhitektonske trendove, piše mojportal.hr.
Pronađeni artefakti – dijelovi kalijevih peći, nakit i keramičko posuđe – dodatno potvrđuju sofisticiranost i bogatstvo života unutar utvrde.
– Zagrebački biskupi bili su među najmoćnijima u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu, a Čazma je u to doba bila jedan od ključnih gradova u Slavoniji – pojasnila je Cepetić Rogić.
U srednjem vijeku grad je imao čak šest crkava, a utvrda u središtu grada omogućavala je strateški nadzor nad širokim područjem – od Medvedgrada do Posavine. Zbog svog položaja, bila je česta meta Osmanlija.
Osim središnje utvrde, područje Čazme obiluje i drugim značajnim arheološkim lokalitetima. Među njima se izdvaja gradina Gumnik u selu Bosiljevo te riječna utvrda na ušću Glogovnice u Česmu, koju je Grad Čazma nedavno otkupio. Uz tu utvrdu vezane su brojne povijesne priče, uključujući bitku vojnika obitelji Erdödy protiv Osmanlija te legendu o zatočenju kraljice Marije Anžuvinske.
Grad su obilježile i važne povijesne ličnosti poput biskupa Stjepana II. te hercega Kolomana, brata kralja Bele IV., koji je poginuo u borbi protiv Tatara 1241. godine. U njegovu čast izgrađena je crkva Sv. Marije Magdalene, ujedno i njegov mauzolej, uz koju se nalazio i samostan smješten ispod današnjeg gradskog trga.
Najnoviji arheološki nalazi bit će pažljivo dokumentirani i obrađeni u skladu s konzervatorskim standardima, a koristi se i suvremena tehnologija poput georadara, računalne analize i fotodokumentacije.
“Naš je cilj da muzej postane izvor ponosa za lokalno stanovništvo te atraktivna destinacija za posjetitelje”, zaključuje Cepetić Rogić.
Kako će konačno biti predstavljeni otkriveni zidovi, ovisit će o odluci Ministarstva kulture i smjernicama projekta obnove muzeja.
