Ovog vikenda na snagu su stupile izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana (GUP) grada Zagreba i donose novosti za veliki broj zagrebačkih kvartova. Što se sve mijenja objasnio je u razgovoru za Hinu ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić.
Božić je istaknuo da su izmjene i dopune GUP-a “vatrogasne mjere da se uvede red u prostoru” koji je bio izgubljen, a fokusirane su na javne potrebe i javni interes. Većina prijedloga vijeća gradskih četvrti bila je planiranje javnih i društvenih sadržaja i javnih zelenih površina. Od njihovih dobivenih 522 prijedloga za izmjene, njih 57 posto je prihvaćeno ili djelomično prihvaćeno.
Za neke kritike da jako smanjuju mogućnost gradnje i da će poskupjeti stanovi, Božić kaže da odredbe za područja gdje su omogućeni veliki koeficijenti, a to su neizgrađeni prostori i oni koji idu u urbanu transformaciju, nisu mijenjali niti su uvodili posebna ograničenja katnosti i broja jedinica jer se grad mora razvijati. Takva područja zauzimaju 42 posto površine namijenjene za stambenu i mješovitu namjenu.
Amerikanci u čudu zbog prizora na Trgu bana Jelačića: ‘Što niste vi iseljenici’
Nova pravila
Rekao je da su u naseljima obiteljskih kuća uveli limit da te kuće ne mogu imati više od tri ili četiri stana, kako bi se izbjeglo neplansko progušćivanje i neodrživa gradnja.
Površine javne i društvene namjene povećane su za 16 hektara
Planirane su površine za gradnju novih škola i vrtića i korigirane postojeće zone kako bi se omogućila proširenja osnovnih škola za njihov prelazak na jednosmjensku nastavu. Ukupno su površine javne i društvene namjene povećane za više od 16 hektara.
Proširene su ili planirane nove površine za druge javne namjene – kulturu, socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, nove vjerske građevine, a radi njihove lakše realizacije brisano je ograničenje veličine površina javnih namjena u stambenim i predjelima mješovite namjene.
U svim gradskim četvrtima planirane su nove površine za javne parkove i njihova je ukupna površina povećana za 36 hektara, što je jednako površini 21 Parka stara Trešnjevka.
Poznati zagrepčanin izazvao reakcije izjavom o kvartu: ‘Živim u predgrađu Bosanđeles’
Najmanje 16 četvornih metara zelenih površina po stanovniku
Omogućena je fazna izvedba prometnica i fleksibilnija rekonstrukcija postojećih te lakša realizacija pješačkih i biciklističkih staza.
Više se ne planira zatvaranje potoka, određena im je nova namjena te su uz njih planirani zeleni pojasevi.
Pri planiranju stambene odnosno mješovite namjene urbanističkim planom uređenja potrebno je osigurati najmanje 16 četvornih metara zelenih površina po stanovniku ili 30 posto površine, a propisane su i mjere za ozelenjivanje građevnih čestica.
Gdje se neće moći graditi
Planirana naselja druge polovice 20. stoljeća se posebno štite, u njima neće biti dozvoljena nova gradnja osim javne i društvene namjene i građevina infrastrukture.
Voltino, Srednjaci, Jarun, Gredice, Knežija, Rudeš, Vrbani, Prečko, Špansko, Malešnica, Gajnice, Središće – istok, Zapruđe, Savski gaj – sjever, Trnsko, Studentski grad, Borovje, Sigečica, Savica, Cvjetno naselje, Martinovka…
Dio je to s popisa od gotovo 40 zagrebačkih kvartova koji se, prema odredbama zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana, smatraju dovršenim naseljima. A prema nedavno usvojenim izmjenama ovog strateškog dokumenta, ondje više neće biti moguća nova gradnja
Izmijenjene su definicije visine građevina, uvjeti za gradnju istaka i balkona iznad javnih površina te za gradnju na regulacijskoj liniji. Izmijenjeni su i uvjeti minimalne međusobne udaljenosti građevina.
Omogućuje se primjena novih urbanističkih standarda planiranja, posebno primjena rješenja temeljenih na prirodi, te je proširen popis zaštićenih dijelova parkovne arhitekture a propisane su i strože mjere za njihovu zaštitu.
