Zagrebački vjernici javljaju nam o neuobičajenom događaju na misama protekle nedjelje. Naime, na kraju mise u jednoj zagrebačkoj župi pročitan je proglas Zagrebačke nabiskupije da vjernici ne sudjeluju na misama bratstva sv. Pija X.
‘Bil sam u nedjelju na misi i na kraju svećenik čita ozbiljno upozorenje koje je poslala nadibiskupija da u Zagrebu ima neko bratstvo i da ne smijemo ići kod njih na mise. Ja sad baš na pratim toliko tu scenu pa mi niš nije bilo jasno. Kaj ja znam kaj sve ima, idem nedjeljom na misu i to je to. Nisam shvatio jel to neka sekta opasna, kaj se tu događa. Neko bratstvo svetog Pia X. Ako sam je dobro shvatio kažu nemojte ići tamo na mise”, ispričao nam je zagrepčanin Zlatko.
Kaže kako je proglas zagrebačke nadbiskupije pročitan na kraju mise da vjernici ne sudjeluju u sakramentima kod tog bratstva jer kako nam kaže naš sugovornik nisu u zajedništvu Katoličke Crkve.
Odjeknula poruka zagrebačkog svećenika: ‘Ne pomaže u poslu, ne sudjeluje u odlukama’
Bratstvo sv. Pija X.
O svemu smo poslali i upit zagrebačkoj nadbiskupiji, a u međuvremenu otkrili o kakvom je to bratstvu riječ.
Svećeničko bratstvo Svetog Pija X. (lat. Fraternitas Sacerdotalis Sancti Pii X, skr. FSSPX) međunarodna je katolička organizacija koju je 1970. osnovao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre. Bratstvo je zagovornik tradicijskog obreda svete mise te se protivi novomu obredu (Novus ordo), kao i pojedinim dokumentima i odlukama Drugoga vatikanskog sabora. Bratstvo priznaje autoritet pape i mjesnih biskupa.
U svibnju 1970. godine nadbiskupu Lefebvreu prišli su jedanaestorica bogoslova Francuskoga papinskog sjemeništa u Rimu koji su bili kritizirani zbog „predkoncilskog” shvaćanja nauka Crkve, tražeči od njega savjet gdje nastaviti bogoslovsku formaciju. Nadbiskup ih je prvotno usmjerio na Sveučilište u Freiburgu.
Nedugo nakon toga, dominikanski teolog Marie-Dominique Philippe savjetovao je nadbiskupa da osobno poučava bogoslove. Lefebvre je zatražio odobrenje mjesnoga biskupa Françoisa Charrièrea odobrenje za osnutak crkvene kongregacije. Biskup je odobrio nadbiskupov zahtjev te je Bratstvo ustanovljeno 1. studenoga 1970.. Uskoro je uspostavljena prva bogoslovija u Econeu u koju su sljedeće godine ušla 24 kandidata.
Inicijativa nadbiskupa Lefebvrea već je u ranom razdoblju nailazila na otpor dijela francuskoga klera koji je bio nesklon Lefebvreovim teološkim pozicijama.
Kanonska vizitacija i suzbijanje Bratstva
1974. ustanovljene je kardinalsko vijeće čija je zadaća bila istražiti pitanje Svećeničkog bratstva. Vijeće je poslalo dvojicu belgijskih svećenika u kanonsku vizitaciju bogoslovije. Potaknut vizitacijom, Lefebvre sastavlja Deklaraciju izričući vjernost „vječnomu Rimu”, naspram liberalnih i neoprotestantskih tendencija „modernističkoga Rima”.
Sljedeće godine biskup Mamie povlači odobrenje za djelovanje Bratstva, a nadbiskup Lefebvre šalje žalbu Svetoj Stolici držeći takav čin suprotnim kanonskomu pravu. Papa Pavao VI. tada opominje nadbiskupa.
Unatoč zabrani, koju je smatrao nepravednom te stoga nelegitimnom, nadbiskup Lefebvre 29. lipnja 1976. zaređuje nove svećenike. 1. srpnja ured Svete Stolice objavljuje Lefebvreu jednogodišnju suspenziju ovlasti ređenja svećenika te privremeno uzdržavanje od vršenja službe svećeničkoga reda novozaređenim svećenicima. Bratstvo se protivilo izrečenim mjerama.
1988. Lefebvre je s pomoćnim biskupom de Castrom Mayerom zaredio za biskupe četvoricu svojih svećenika (Bernarda Fellaya, Bernarda Tissiera de Malleraisa, Richarda Williamsona i Alfonsa de Galarreta) bez odobrenja pape Ivana Pavla II., što je bila povreda kanona 1382 Zakonika kanonskog prava iz 1983. godine. Idući je dan Kongregacija za biskupe izdala dekret kojim je proglašeno da su nadbiskup Lefebvre i četvorica novozaređenih biskupa navukli na sebe unaprijed izrečenu kanonsku kaznu izopćenja iz Katoličke crkve. Nakon ekskomunikacije, Papa je utemeljio povjerenstvo Ecclesia Dei koje je skrbilo za one članove bratstva koji su htjeli ostati u zajedništvu sa Svetom Stolicom. Neki od njih su pristupili Svećeničkom bratstvu sv. Petra koje je u zajedništvu sa Svetom Stolicom. Nadbiskup Lefebvre više nije provodio daljnja ređenja biskupa.
Svećenik upozorio na grijeh koji Hrvati često poriču, tisuće reakcija: ‘Takvih se riješila iz kuće’
Na službenim stranicama
Evo što piše na službenim stranicama bratstva.
“Bratstvo svetog Pija X. djelo je Crkve. Rođeno je u Crkvi i za Crkvu.” Svaka redovnička zajednica ili svećeničko bratstvo u Crkvi ima jedinstveni oblik upravljanja i unutarnju hijerarhiju. Bratstvo svetog Pija X. vođeno je vlastitim statutom kojeg je napisao nadbiskup Lefebvre.
Prema statutu, Bratstvo svetog Pija X. vodi generalni poglavar, koji boravi u generalnoj kući u Menzingenu u Švicarskoj, sa svoja dva pomoćnika, generalnim tajnikom i generalnim rizničarom. Od 2018. godine postoje i dva savjetnika koji pomažu generalnom poglavaru u važnijim odlukama, ne boraveći u Generalnoj kući.
Bratstvo ima više od 700 svećenika diljem svijeta i organizirano je u 14 distrikata. Svaki distrikt ima vlastitog poglavara, a većina distrikata pokriva jednu ili više zemalja. Distrikt se dalje dijeli na priorate iz kojih se organizira cjelokupni apostolat za određeno područje. Poglavar distrikta ima dva pomoćnika, tajnika i ekonoma, koji žive s njim u glavnoj kući distrikta i pomažu mu u upravi.
Bratstvo ima 5 sjemeništa po cijelom svijetu koja se brinu za formaciju budućih svećenika. Formacija svećenika je u središtu poslanja FSSPX-a, zbog čega Bratstvo posvećuje veliku pozornost svojim sjemeništima. Sjemenište je kuća formacije u kojoj žive sjemeništarci i svećenici; sjemeništarci mole, uče i rade zajedno 6-7 godina dok se pripremaju za svećeništvo. Za upravljanje sjemeništem generalni poglavar imenuje rektora i profesore koji mu pomažu. Oni imaju veliku odgovornost formiranja budućih svećenika koji će se potom pridružiti prioratima Bratstva diljem svijeta.
Tradicionalni sakramenti i neokaljan katolički nauk
Godine 1988. nadbiskup Lefebvre zaredio je pomoćne biskupe koji pomažu svećenicima i vjernicima Bratstva podjeljujući sakramente Svetoga Reda i Potvrde. Oni izravno ovise o generalnom poglavaru.
Svećenici Bratstva sv. Pija X. žive zajedno u malim zajednicama zvanim priorati, koje obično čine najmanje tri svećenika, dva ili više braće i zajednica sestara. Zajednica se nekoliko puta dnevno okuplja na molitvu, obroke i rad, tako da svećenici dijele svoj život i apostolat sa svojom subraćom. Priorati ovise o distriktu i predstavljaju okosnicu apostolata. Svaki je priorat povjeren prioru, koji se brine za materijalna i duhovna dobra kuće. Također je odgovoran i za apostolat.
Svećenici i biskupi nisu jedini službeni članovi Bratstva; zajedničkom radu pridonose i redovnička braća i sestre. Poziv i duhovno usmjerenje ovih redovnika je prema oltaru i svećeništvu. Posvećuju se služenju svećenicima kako bi ih podržali u rastu u svetosti i širenju apostolata. Posvećuju se molitvi i mole Boga da im pošalje obilne milosti. Napori ove braće i sestara često ostaju skriveni, ali oni su neizostavna podrška radu Svećeničkom bratstvu sv. Pija X.
Mnogi katolici nalaze duhovnu potporu koja im je potrebna za duhovni rast sebe i svojih obitelji u kapelama i crkvama Bratstva. Svećenici Bratstva nude im Misu svih vremena, tradicionalne sakramente i neokaljan katolički nauk. Vjernici nisu službeno članovi FSSPX-a, osim onih koji pripadaju njegovom trećem redu.
