Demografski problemi muče cijelu Europu, a koliki su razmjeri ove ‘bolesti’ modernog europskog društva pokazali su najnoviji podaci. Nema države u EU koju nije pogodila ova pošast.
Finska se nalazi na vrhu ljestvice Europske unije po udjelu kućanstava bez djece, s impresivnih 82,2%, prema podacima iz 2023. godine koje je objavio Eurostat. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Slovačka, s najmanjim udjelom takvih kućanstava, koji iznosi 63,7%.
Njemačka se sa 79,9% kućanstava bez djece smjestila odmah iza Finske, dok Austrija ima sličan udio od 77,7%. Među ostalim državama s visokim postotkom kućanstava bez djece ističu se Bugarska (78,4%) i Danska (77,6%).
Mira s mužem seli iz Zagreba, njezin razlog ističe sve više ljudi: ‘Teško je ovako živjeti
Hrvatska blizu EU prosjeka
U južnijim dijelovima Europe situacija je ponešto drugačija. Španjolska i Portugal bilježe relativno niže udjele – 74,4% i 73,1%.
Hrvatska se sa 74,3% kućanstava bez djece nalazi blizu europskog prosjeka, dok su susjedne Mađarska (74,9%) i Slovenija (74,6%) na sličnim razinama.
Međutim, Irska se izdvaja kao jedna od država s najmanjim udjelom kućanstava bez djece, koji iznosi 66,7%, dok Rumunjska bilježi 71,6%. Među ostalim državama s nižim postotkom nalaze se Francuska (75,1%), Grčka (73,9%) i Poljska (73,6%), prenosi HRT.
Demografski izazovi
Uz ovakve europske trendove, Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima. Vlada Republike Hrvatske nedavno je predstavila paket mjera za usporavanje i preokretanje negativnog prirodnog prirasta. Podaci govore sami za sebe: u 2023. godini rođeno je tek malo više od 32.000 djece, dok je u prvih deset mjeseci 2024. godine taj broj iznosio manje od 27.000. Za usporedbu, 1997. godine u Hrvatskoj je rođeno 55.500 djece.
Negativan prirodni prirast prisutan je u gotovo svim županijama. Najteža situacija zabilježena je u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji, gdje je pad broja novorođenih posebno izražen.
Hrvatska vlada planira, uz postojeće mjere, dodatno poticati rađanje i stvaranje obitelji kroz porezne olakšice, povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada te ulaganje u infrastrukturu za obitelji s djecom. Stručnjaci upozoravaju da će, bez ozbiljnih sustavnih promjena, trenutni demografski trendovi nastaviti predstavljati velik izazov za gospodarstvo i održivost mirovinskog sustava u budućnosti.
Hrvatska nije jedina koja muku muči sa starenjem stanovništva. Isti trend bilježi i Europska unija. “Kad je riječ o djeci i adolescentima, njihov se udio u stanovništvu EU-a smanjio u posljednja dva desetljeća.
