Tržište nekretnina u Zagrebu ove godine i dalje privlači pažnju, kako onih koji prodaju, tako i onih koji kupuju. Prosječna tražena cijena stana iznosi oko 3.700 eura po četvornom metru, što neki smatraju previsokom cijenom. Najskuplji su stanovi u središnjim i atraktivnim dijelovima, poput Trešnjevke i Donjeg grada, gdje cijene mogu prelaziti 4.300 eura po metru, dok se u rubnijim kvartovima, poput Brezovice ili Sesveta, mogu naći nekretnine za oko 2.800 eura po metru. I dok neki očekuju pad cijena, stručnjak upozorava da se tome ne treba veseliti.
“Mislim da nije realno da se smanje realizirane kupoprodajne cijene. Realno je da se smanje tražene cijene nekih nekretnina koje su već dugo na tržištu i ne mogu se dugo prodati. Ono što je ključan čimbenik i što nam utječe na cijelu priču je inflacija.
Jasno je da ono što se događa na razini cijele Europske unije, i dalje se tiska novac i jasno je da inflacija neće nestati, a ona je po meni ključna za cijene svega, pa i cijene nekretnina“, kaže Boro Vujović, vlasnik i direktor agencije za nekretnine Opereta te dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Nema razloga za drastičan pad cijena
Vujović smatra da je realno da se zaustavi rast u postotku koji je bio zadnjih godina, ali teško da će se dogoditi značajnija korekcija kupoprodajnih cijena.
“Nema osnove da se dogodi drastičan pad cijena, jer nema razloga. Nema puno novogradnje, imamo niske kamatne stope. Drastičan pad se dogodio 2009. i trajao je do 2015. godine, jer je bilo puno neprodane novogradnje i imali smo faktor švicarca koji je utjecao na to da ljudi ne mogu financirati postojeće obaveze pa su gubili vlastite stanove i prodavati ih.
Mi sada nemamo taj učinak, imamo stanove koje imamo, ljudi koji ih posjeduju ih čuvaju i vrijednost novca u njima. Ono što se može dogoditi da imamo neke projekte koji su pojedinačni i gdje će dio vlasnika možda morati korigirati cijenu ako će željeti prodati, ali nikako drastična i velika korekcija nije izvjesna“, smatra naš sugovornik.
Visoke cijene najma
Situacija nije bolja ni s najmom. Prosječna tražena cijena u Zagrebu i u 2026. bit će približno 800 do 900 eura mjesečno, a cijene variraju ovisno o lokaciji i kvadraturi. U središnjim kvartovima poput Gornjeg grada ili Podsljemena najamnine mogu prelaziti 1.400 eura mjesečno, dok su u periferiji nešto niže. Glavni razlog visokih najamnina je nedostatak stanova za dugoročni najam i velika potražnja studenata, mladih profesionalaca i obitelji koje još ne kupuju vlastite stanove.
“Kava je prije bila sedam kuna, sada je tri ili dva i pol eura, to je rast od 300 %. Cijene nekretnine najma i nekretnina nisu narasle toliko puno. Činjenica je da ako vam kupoprodajna cijena visoka, ako ste je kupili kako bi je iznajmljivali i da bi imali neki povrat, nije isto da li vi platite stan tri ili četiri tisuće eura. Onda ni najam ne može biti isti kada je tri ili četiri tisuće eura. Rasle su cijene svega, pa tako i najma. To je posljedično – uzročna veza. S druge strane, očito potražnja, pogotovo kada pričamo o Zagrebu, veća je nego ponuda i to je zakon tržišta“, upozorava Vujović.
Veliko je pitanje koliko cijelu situaciju oko najma može promijeniti projekt priuštivog stanovanja, odnosno može li se dogoditi pad cijene najmova kao što tvrde u Vladi. “Nisam siguran da će u tom programu biti tako veliki broj stanova da bi mogli utjecati na tržište. Možda će se određeni broj vlasnika javiti, ali to nije neki značajan broj koji bi, barem u kraćem periodu, mogao značajno djelovati na tržište. Dugoročno će doći do određene stabilizacije i cijene neće više rasti. No, ako imate inflaciju nije realno da se dogodi pad cijena. Možemo samo imati zaustavljanje rasta, pa ako imate inflaciju, a cijene više ne rastu kada gledate – to je ustvari pad. Ali ne očekujem da bi se mogao dogoditi neki pad cijena najma“, zaključuje Vujović.
