Sto godina Zoološkog vrta: ‘Ponosni smo što ćemo predstaviti vrstu koju do sada nismo imali’

Zoološki vrt grada Zagreba smješten je u prekrasnom ambijentu Maksimirskog parka, najstarijeg javnog parka u jugoistočnoj Europi slavi svojih prvih 100 godina. Osnovan je 27. lipnja 1925. godine, a od tada do danas postao je jedno od najomiljenijih mjesta za obiteljske izlete, edukaciju i opuštanje u prirodi.

Zagrebački ZOO jedan je od najstarijih zooloških vrtova u ovom dijelu Europe, a danas je član uglednih međunarodnih udruženja poput EAZA-e (Europska udruga zooloških vrtova i akvarija) i WAZA-e (Svjetska udruga zooloških vrtova i akvarija), što potvrđuje njegovu predanost zaštiti životinja i prirode.

U posljednjem desetljeću Zoološki vrt doživio je znatnu modernizaciju, uređene su nove nastambe, poboljšani uvjeti za životinje, a prostori su postali pristupačniji za posjetitelje, uključujući i osobe s invaliditetom. O ZOO-u, prvih 100 godina, proslavi rođendana razgovarali smo s Ivanom Cizeljom, ravnateljem Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

Najstarija građevina je Začarani dvor izgrađena 1925. godine

Kako je izgledao Zoološki vrt kada je otvoren 1925. godine?
Zoološki vrt Grada Zagreba utemeljen je 27. lipnja 1925. godine. Osnovao ga je Mijo pl. Filipović. Zoološki vrtić bio je smješten na Prvom otoku Prvog maksimirskog jezera. Prve životinje bile su tri lisice i tri sove. Ubrzo su u Zoološki vrt počele pristizati egzotične životinje: majmuni, leopardi, tigrovi, sjeverni medvjedi, zebre, deve, pingvini… Kad je stigao lav, Zoološki je vrtić preimenovan u Gradski zoološki vrt. Najstarija građevina je Začarani dvor izgrađena 1925. godine. Slavni Lavlji most izgrađen je 1930. godine, a godinu kasnije Paviljon za majmune.

Koje su najvažnije prekretnice u razvoju Zoološkog vrta u ovih 100 godina?
Razvoj Zoološkog vrta Grada Zagreba tekao je postepeno, nekada brže, a nekada sporije. Taj razvoj možemo pratiti kroz dolazak novih vrsta životinja i arhitekturu, ali još važnije i kroz naš odnos prema životinjskom svijetu.

Krajem prošlog stoljeća u fokus se stavila briga za dobrobit životinja. Vodeći se time u ovom se stoljeću mnogo toga napravilo zahvaljujući trima fazama modernizacije koje su sufinancirane sredstvima Europske unije. Životinje su dobivale nove nastambe i unaprjeđivalo se posjetiteljsko iskustvo u Zoološkom vrtu, a u Dumovcu je izgrađena nova zgrada Oporavilišta za divlje životinje. Danas smo posvećeni našim glavnim zadaćama: edukaciji građana te istraživanju i zaštiti životinjskog svijeta.

U Zagrebu se ponovno održavaju ‘Večeri na Griču’: ‘Nezaobilazno glazbeno utočište ljeta’

Ćelavi ibris novi stanovnik Zoološkog vrta

Koliko je danas životinjskih vrsta u Zoološkom vrtu?
U Zoološkom vrtu Grada Zagreba posjetitelji mogu upoznati 370 vrsta životinja. Nastanjuje ga 6754 jedinki životinja: 4562 beskralješnjaka, 687 gmazova, 666 sisavaca, 353 ptice, 321 riba i 165 vodozemaca. Mnoge su vrste uključene u uzgojne programe. Na taj se način ugroženim životinjskim vrstama stvara rezervna populacija izvan divljine. Uzgojenim jedinkama može se ojačati populacija u divljini, a u slučaju vrsta izumrlih u prirodi moguće je napraviti i njihovu repopulaciju.

Koje su najrjeđe ili najugroženije vrste koje danas žive u vrtu?
U Zoološkom vrtu Grada Zagreba imamo čak dvije vrste koje su izumrle u prirodi – sokorsku gugutku i sabljorogog oriksa. Zahvaljujući uzgoju uz skrb ljudi oriks je uspješno reintroduciran u prirodu. O tome ovisi i budućnost sokorske gugutke. U Zoološkom vrtu Grada Zagreba posebnu pozornost pridajemo zaštićenim zavičajnim vrstama. Posjetitelji ovdje mogu upoznati hrvatske zmije, bjeloglavog supa, riječnu kornjaču, čovječju ribicu i dinarskog voluhara.

Ponosni smo što ćemo uskoro posjetiteljima moći predstaviti i vrstu koju do sada nismo imali u Zoološkom vrtu – ćelavog ibisa. Riječ je o u Europi regionalno izumrloj vrsti. Na primjeru ćelavog ibisa i riječne kornjače koja je nedavno ovdje dobila Edukativno-uzgojni centar, pokazujemo kako zoološki vrt može doprinijeti zaštiti i očuvanju ugroženih vrsta životinja. Te su vrste uključene u uzgojne programe. Dakle, jedinkama koje ovdje uzgajamo, možemo ojačati populacije ugroženih vrsta životinja u divljini.

Zašto u Zoološkom vrtu nema slonova

Koji su najveći izazovi u radu sa životinjama?
Briga za životinje izuzetno je izazovna! Kod svake se životinje vodimo brigom za njezinu dobrobit. To znači da životinji trebamo osigurati od kvalitetnih životnih uvjeta poput odgovarajućeg smještaja, temperature, vlažnosti zraka, higijene, hrane, vode, preko veterinarske skrbi, medicinskih treninga i onih za transport do obogaćivanja njihova životnog prostora kako bi životinje imale zdravu mentalnu stimulaciju i zadržale svoje prirodno ponašanje. Izuzetno nam je važno zdravlje životinja. Preduvjet je to ne samo za njihov dobar život, nego i za njihovu uspješnu reprodukciju. Naši djelatnici raspolažu velikim znanjem i iskustvom. Zahvaljujući tome životinje imaju visoku razinu skrbi. U suradnji s kolegama iz Europe naši djelatnici kontinuirano obogaćuju svoje znanje i unaprjeđuju svoje vještine, ali i s kolegama iz drugih zooloških vrtova dijele svoje iskustvo te nove spoznaje.

S kojim se problemima susrećete u vođenju ZOO-a?
Životinjama želimo osigurati što bolju kvalitetu života. Površina Zoološkog vrta u tome ima važnu ulogu. Budući da životinjama velikih vrsta ne možemo osigurati odgovarajuću površinu, odustali smo od njihova držanja. To je, primjerice, odgovor na pitanje hoćemo li u Zagrebu ponovo imati slonove. Onim vrstama koje možemo i želimo imati u Zoološkom vrtu, dužni smo osigurati i što bolje nastambe. Zato stalno radimo na preuređenju nastambi i izgradnji novih. Uskoro će započeti gradnja nastambe za sive vukove. Životinje će dobiti bolji životni prostor, a naši posjetitelji jedinstven uvid u život najpoznatijih hrvatskih zvijeri.

Možemo li očekivati otvaranje nove lokacije ZOO-a?
Zoološki vrt Grada Zagreba ostat će na ovom mjestu kao zoološki vrt u gradskom parku, dragocjena kulturna i povijesna baština, no veselilo bi nas da u budućnosti dobije i dodatnu lokaciju.

Spoj tradicije i moderne zabave: U Zagreb stiže Octobeer fest

Rođendan se slavi uz izložbe, radionice, kvizovi

Što sve posjetitelje očekuje tijekom vikenda proslave?
Prigodni edukativni program koji će razotkriti mnogobrojne tajne Zoološkog vrta, posjetitelje očekuje u subotu i nedjelju od 9 do 20 sati. Posjetitelji će moći upoznati timaritelje, veterinare i zoologe. Kroz razgovor s njima doznat će što sve oni rade te koje su im uloge u suvremenim zadaćama Zoološkog vrta. Dobit će i ekskluzivan uvid u život životinja aktivnih noću te ugroženih zavičajnih vrsta: riječne kornjače i čovječje ribice. Nekoliko životinja koje se koriste u edukaciji građana, naći će im se nadohvat ruke. Moći će podragati zmiju, dodirnuti kornjaču i na dlan primiti paličnjaka. Posjetitelji će moći sudjelovati i u izradi slasnih darova za životinje. Za provjeru njihova znanja o životinjskom svijetu pripremaju se zanimljivi kvizovi.

U Zoološkom vrtu zainteresirani će se moći fotografirati s kostimiranim likovima koji predstavljaju životinje i povijesne osobe. Očekuju ih i četiri izložbe: 100 nam je godina tek, Povijest Zoo vrta, Divljina u srcu i oku te Zaštita prirode kroz filateliju. U subotu će ih turistička vodičica Josipa Šiklić, poznatija kao Purgerica, voditi u tematske obilaske Zoološkog vrta, a najmlađi će se moći uključiti u kreativne radionice osmišljene u suradnji s RTL Kockicom. U nedjelju će se održati predavanje o vojničkoj muhi.

Edukatori Zoološkog vrta posjetitelje će poticati i da sami otkriju koliko su razne životinjske vrste fascinantne te doznaju što mogu učiniti za njihovo očuvanje. Zbog toga ih pozivaju da nakratko zastanu ispred preuređene nastambe za bjeloglave supove te dožive koliko su te ugrožene ptice veličanstvene.

Kako je nastala ideja za izložbu „100 nam je godina tek“?
U godini našeg velikog jubileja željeli smo se mnogobrojnim edukativnim sadržajima dodatno približiti Zagrepčanima i njihovim gostima. Zato smo s nekima od tih sadržaja izašli i na zagrebačke trgove i ulice. Među njima je izložba 100 nam je godina tek kojom Zoološki vrt predstavlja svoju povijest te odnos prema životinjskom svijetu danas.

Koja će radionica biti posebno zanimljiva najmlađima?
Djecu pozivam da što bolje upoznaju tko što radi u Zoološkom vrtu – poslove veterinara, zoologa, timaritelja i drugih. Možda ih neki od tih poslova oduševi, pa jednoga dana izaberu poziv kojim će i sami doprinijeti zaštiti i očuvanju životinjskog svijeta!