Platforma za zaštitu potrošača i dalje revno upozorava na sve anomalije i, po njihovom mišljenju, nepoštene prakse na hrvatskom tržištu. U najnovijoj objavi bave se kruhom koji se prodaje u domaćim trgovinama.
U posljednjih pet godina cijena kruha u Hrvatskoj porasla je za čak 58 posto – više nego dvostruko u odnosu na Italiju (26 %) i znatno više nego u Sloveniji (36 %). Kao rezultat toga, kruh u Hrvatskoj danas je u prosjeku 15 % skuplji nego u ostatku Europske unije, iako je prosječna plaća u EU znatno viša”, piše halo inspektore.
“To je skupo za našeg potrošača s obzirom na našu platežnu moć”, upozorava Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, dodajući da dodatni problem leži u činjenici da se velik dio kruha koji se u Hrvatskoj pojede – uopće ne proizvodi u zemlji.
‘Zamrznuto” postaje “svježe’
“Naime, svaki četvrti kruh koji Hrvati konzumiraju dolazi zaleđen, najčešće iz Njemačke, Poljske i Italije. U posljednjih deset godina, uvoz kruha i pekarskih proizvoda narastao je čak tri i pol puta – s 103 milijuna eura 2014. godine na 345 milijuna u 2023.
Već godinama potrošačke udruge i pekarska struka upozoravaju kako je označavanje duboko zamrznutih ili djelomično toplinski obrađenih proizvoda, koji se (do)peku u trgovinama, kao “svježeg kruha” – svojevrsno zavaravanje potrošača. Jer, kako ističu stručnjaci, nije isto svježe umijesiti i ispeći kruh, ili ispeći proizvod koji je mjesecima bio zamrznut.
Posebno ljeti, domaći i strani gosti često se žale jer im se “vrući” kruh iz trgovinskih pećnica prodaje kao svjež, iako dolazi iz smrznute sirovine proizvedene tko zna kada i gdje”, piše platforma za zaštitu potrošača.
Naš čovjek objavio što su mu na moru podvalili pod jaja sa šunkom: ‘To još nisam vidio’
Italija mijenja zakon, štiti potrošače i kruh kao baštinu
Za razliku od Hrvatske, Italija je odlučila stati na kraj zavaravanju. Tamošnja vlada pripremila je nacrt zakona koji bi trebao uvesti jasna pravila o tome što smije, a što ne smije nositi naziv “svježi kruh”.
Prema novom zakonu, naziv “svježi kruh” bit će rezerviran isključivo za proizvode koji se rade bez prekida u proizvodnom procesu – bez zamrzavanja – i koji se moraju prodati u roku od 72 sata od početka pripreme.
Kruh koji je djelomično pečen ili zamrznut morat će jasno biti označen kao takav. Također, izrazi poput “vruć”, “svježe pečen” ili “netom ispečen” bit će zabranjeni za te proizvode. Ti će se proizvodi morati prodavati prethodno zapakirani i označeni, a ne više samo izloženi u posebnim košarama, kako je dosad bio slučaj.
Vrijeme je za sličan zakon i u Hrvatskoj?
Osim što štiti potrošače, novi zakon u Italiji ima za cilj promovirati “svježi talijanski kruh” kao dio nacionalne kulturne baštine. U tu svrhu zakonom se uređuje i razlika između “kiselog kruha” (isključivo s kiselim tijestom) i “kruha s kiselim tijestom” (ako su korišteni i drugi kvasci), kao i status kruhova s oznakom DOP i IGP.
S obzirom na to koliko se kruha konzumira u Hrvatskoj – te koliko je potrošača uvjereno da kupuje svježi, a zapravo jede zaleđeni kruh – mnogi se pitaju zašto hrvatska Vlada ne krene sličnim putem.
Trenutna praksa, upozoravaju stručnjaci i udruge, ne samo da narušava povjerenje potrošača nego i šteti domaćoj pekarskoj industriji koja nastoji održati kvalitetu i svježinu.
Jasno označavanje podrijetla i načina proizvodnje kruha, po uzoru na Italiju, bio bi korak prema poštenijem tržištu i zaštiti onih koji – i kao proizvođači i kao potrošači – zaslužuju istinu na deklaraciji.
