Nakon što je početkom tjedna snažno nevrijeme pogodilo dijelove Hrvatske, voćari diljem zemlje zbrajaju goleme štete. Posebno pogođeno bilo je područje Našica, gdje je tuča veličine teniskih loptica uništila gotovo sve nasade.
“Gdje je bio led, malo je reći da su štete 100 posto. Na trajnim nasadima su i 145 posto jer je na velikim dijelovima nasada uništeno i 45 posto rodnog potencijala za sljedeću godinu. Za 15 minuta u krugu od 20 kilometara, sve je uništeno”, izjavio je za Agroklub Zoran Čorić, predsjednik Udruge voćara i vinogradara iz Našica.
Osim u Slavoniji, tuča je pogodila i dijelove Podravine, Međimurja i Sisačko-moslavačke županije, gdje su posljedice dodatno pogoršane nakon dugotrajnog sušnog razdoblja i ekstremnih vrućina.
Priznali istinu o kruhu kojeg jedu Hrvati: Takva je svaka četvrta štruca
Voćari zabrinuti
Nakon mraza i suše, posljednje nevrijeme dodatno je ugrozilo ovogodišnji urod. Markota navodi da situacija još nije alarmantna na nacionalnoj razini, ali da su posljedice ipak znatne: “Nemamo informacija da su, osim sporadično, nanesene velike štete. Veliki voćari imaju zaštitu od tuče u voćnjacima. Ovotjedno osvježenje bilo je dobrodošlo da se biljke malo rehabilitiraju od posljedica mraza i suše.”
Puno problema
Jedan od ključnih problema u hrvatskom voćarstvu je vrlo nizak udio površina koje se navodnjavaju – tek oko pet posto. Markota objašnjava: “Za navodnjavanje su potrebne ogromne količine vode.
Tamo gdje im je voda prirodno blizu, kao primjerice u Međimurju, voćari uspijevaju navodnjavati. Drugi bi morali praviti umjetne akumulacije ili bušotine, što je izuzetno zahtjevno i komplicirano.”
Markota ističe kako je u Hrvatskoj u proteklih desetak godina proizvodnja voća smanjena za čak 50 posto, iako su površine pod voćem čak i povećane.
Bavljenje voćarstvom iziskuje velika ulaganja u infrastrukturu – u zaštitu od tuče i mraza, u navodnjavanje i mnogo drugog. “To su ulaganja i preko 100.000 eura po hektaru. Pa čak i ako su poticaji 50 posto, tko će dići kredit i uložiti novac kad poljoprivreda pod vedrim nebom nosi puno rizika i izazova”, napominje Markota.
