Cijene električne energije i plina počele su rasti još u studenome prošle godine zbog postupnog smanjenja Vladinih subvencija, a od 1. siječnja 2026. građane je dočekalo novo poskupljenje struje. Prosječno povećanje naknada iznosi 13,5 posto za sve kategorije potrošnje.
Povećanje tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije sredinom prosinca odobrila je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), čime je potvrđen novi rast troškova za kućanstva i gospodarstvo.
Prema primjeru izračuna koji je premijer Andrej Plenković iznio još prošle jeseni na sjednici Vlade, mjesečni račun za struju koji je do listopada iznosio 40,65 eura, od 1. studenoga porastao je na 43,65 eura, dok od 1. siječnja dodatno raste na 45,61 euro.
Time se očekivana godišnja ušteda po kućanstvu smanjuje sa 112 na 53 eura. U praksi, računi za struju od početka godine u prosjeku su viši za oko pet eura mjesečno.
Kako se obračunava potrošnja električne energije
Električna energija svim se potrošačima, bilo privatnima ili poslovnima, obračunava prema tarifnom sustavu. U Hrvatskoj se koriste jednotarifna i višetarifna brojila, a način obračuna ovisi upravo o vrsti ugrađenog brojila.
Kod jednotarifnog brojila cijena kilovatsata jednaka je tijekom cijelog dana, dok višetarifna brojila omogućuju obračun prema višoj i nižoj tarifi. Upravo višetarifni model omogućuje dodatne uštede, jer se potrošnja električne energije u noćnim satima obračunava po nižoj cijeni.
Zimska i ljetna tarifa
U Hrvatskoj postoje dvije sezonske tarife – zimska i ljetna. Zimska tarifa započela je prelaskom na zimsko računanje vremena, u noći sa subote 25. na nedjelju 26. listopada 2025. godine, u 3 sata ujutro.
Tijekom zimskog razdoblja viša tarifa primjenjuje se od 7 do 21 sat, dok se niža tarifa obračunava od 21 do 7 sati. Zimska tarifa ostaje na snazi do 29. ožujka 2026., kada prelaskom na ljetno računanje vremena započinje ljetna tarifa.
U ljetnom razdoblju električna energija jeftinija je od 22 sata navečer do 8 sati ujutro. Stručnjaci savjetuju da se upravo u tim satima koriste uređaji koji troše više električne energije, poput perilica rublja i posuđa te bojlera, kako bi se barem djelomično ublažio rast računa.
