Internetske prevare postaju sve rašireniji oblik kriminala. Društvene mreže osobito vrve raznim oblicima prevara. Novi primjer se pojavio na Facebooku i uključuje vrlo lukav oblik prevare koji uključuje poznatu trgovinu bijelom tehnikom i kućanskim aparatima.
Prenosimo riječi objave kojom se pokuašva namamiti Hrvate:
Sedam godina svog života dala sam radu u trgovini Elipso. Napredovala sam do direktorice odjela nabave, na posao sam dolazila prva i odlazila posljednja. I znate kako su mi zahvalili? Pažljivo pročitajte: Rekli su mi da moja pozicija više ne postoji! Ti prevaranti su me jednostavno otpustili retroaktivno!
I znate što? Sada me uopće nije briga za njihova pravila. Uprava nam je uvijek govorila da šutimo o njihovim sumnjivim shemama. A sada više nemam što izgubiti, zato pažljivo poslušajte što ću vam reći o njima.
Prema službenom ugovoru s brendom, Elipso je svake godine dužna podijeliti više od 100 Samsung televizora kako bi prikupila recenzije kupaca i potom ih podijelila s proizvođačem.
Većina ljudi uopće ne zna da takve akcije postoje, jer se vodstvo trgovine međusobno dogovara i preprodaje televizore samo svojim poznanicima kako bi dodatno zaradili. To rade putem posebne stranice. Naravno, na papiru sve izgleda savršeno. Tu stranicu ću podijeliti u komentarima – dok još radi.
Da biste dobili TV, potrebno je odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja na njihovoj stranici – i to je to: novi televizor vam pošalju za simboličan iznos. Iskoristite odmah, prije nego što se pribere i zatvore stranicu. Znam da neće svi razumjeti zašto ovo govorim, ali nakon onoga što su mi napravili… jednostavno više nisam mogla šutjeti.
Prevara
Da je u pitanju prevara potvrdili su i ljudi u komentarima.
Policija na svojim stranicama upozorava kako je internet je postao iznimno privlačno okruženje za kibernetičke kriminalce koji se služe sve profinjenijim metodama kako bi od korisnika izvukli novac ili osjetljive financijske podatke. Nekadašnje priče o davno preminulim rođacima ili nigerijskim prinčevima danas su tek rudimentarni primjeri prijevara. Suvremeni prevaranti koriste daleko sofisticiranije taktike koje je sve teže prepoznati.
Od lažnog predstavljanja kao direktor ili nadređeni u organizaciji do glumljenja romantičnog partnera na društvenim mrežama, online kriminalci spremni su učiniti gotovo sve kako bi došli do onoga što žele – vašeg novca i bankovnih podataka. Upravo zato stručnjaci ističu da je najučinkovitija obrana od ovakvih prijetnji edukacija. Potencijalna žrtva može biti bilo tko tko koristi internet, a podizanje svijesti o načinima prepoznavanja prijevarnih tehnika ključno je za zaštitu osobnih i poslovnih financija.
Jedan od čestih oblika prijevare je takozvana direktorska ili CEO prijevara, u kojoj se prevaranti predstavljaju kao čelne osobe tvrtke i od zaposlenika traže hitnu uplatu novca na lažni račun ili neovlašten prijenos sredstava s poslovnog računa. Sličan model koristi se i kod prijevara s računima, gdje se kriminalci lažno predstavljaju kao klijenti ili dobavljači te obavještavaju o promjeni bankovnog računa na koji treba izvršiti buduća plaćanja.
Krađa identiteta i dalje je među najzastupljenijim oblicima kibernetičkog kriminala. Posebno su raširene metode poput vishinga, odnosno telefonskih poziva u kojima prevaranti pokušavaju iznuditi osobne, financijske ili sigurnosne podatke. Phishing podrazumijeva slanje lažnih poruka e-pošte kojima se korisnike navodi da otkriju osjetljive informacije, dok se smishing temelji na istoj taktici, ali putem SMS poruka.
Sve češće se pojavljuju i krivotvorene mrežne stranice banaka. Korisnicima se šalje lažna e-pošta s poveznicom na stranicu koja naizgled izgleda identično kao službena stranica banke, uz tek minimalne razlike. Nakon što kliknu na poveznicu i unesu podatke, prevaranti dolaze do njihovih financijskih informacija.
Romantične prijevare također su u porastu. Kriminalci se predstavljaju kao potencijalni partneri, najčešće putem stranica za upoznavanje ili društvenih mreža, te nakon uspostavljanja povjerenja traže novčanu pomoć. Uz to, osobni podaci često se prikupljaju putem društvenih mreža, gdje korisnici nerijetko nesvjesno dijele informacije koje kasnije mogu biti zloupotrijebljene. Investicijske prijevare i lažne online ponude dodatno povećavaju rizik, uvjeravajući žrtve da su na pragu iznimno isplativog ulaganja ili povoljne kupnje.
Prema izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment 2018, društveni inženjering i dalje raste kao ključni pokretač brojnih kibernetičkih kaznenih djela, pri čemu je krađa identiteta najčešći oblik. Kriminalci koriste manipulativne tehnike kako bi došli do osobnih podataka, preuzeli račune, pokrenuli nezakonita plaćanja ili uvjerili žrtve da djeluju protiv vlastitog interesa. U poslovnom okruženju dovoljan je samo jedan neoprezan klik da bi bila ugrožena cijela organizacija.
S ciljem jačanja otpornosti građana i tvrtki na takve prijetnje, Europol je putem svog Europskog centra za kibernetički kriminal (E3), u suradnji s Europska bankarska federacija i partnerima iz javnog i privatnog sektora, u listopadu 2018. proveo kampanju #CyberScams. Kampanja je organizirana u sklopu Europski mjesec kibernetičke sigurnosti, s ciljem podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti i promicanja jednostavnih koraka kojima se mogu zaštititi osobni, financijski i poslovni podaci.
Stručnjaci poručuju kako je informiranost i opreznost korisnika prva linija obrane. U digitalnom okruženju, gdje se prijetnje neprestano razvijaju, znanje ostaje najsnažnije oružje protiv prijevara.
