S 1. siječnjem 2026. na snagu stupa nova obveza koja će značajno utjecati na sve izdavatelje eRačuna – svaka stavka računa (proizvod ili usluga) morat će biti povezana s klasifikacijskom oznakom iz Statističke klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD). Kako bi se poduzetnici, računovođe, financijski i IT stručnjaci pravovremeno pripremili za ove promjene, Motus Media je organizirala konferenciju Fiskalizacija 2.0 na kojoj su stručnjaci raspravljali o ovoj tematici.
Konferencija je održana u srijedu u WESPA Business & Loungeu, a bila je namijenjena poduzetnicima i menadžerima iz različitih sektora gospodarstva, računovođama i financijskim stručnjacima, IT stručnjacima i pružateljima softverskih rješenja, kao i predstavnicima institucija i strukovnih udruga.
Cilj konferencije bio je pružiti jasne i pravovremene informacije o novim obvezama, predstaviti alate i rješenja koja mogu olakšati klasificiranje proizvoda i usluga, razjasniti praktične aspekte primjene KPD klasifikacije u poslovanju, otvoriti prostor za dijalog između poduzetnika, stručnjaka i institucija te pomoći tvrtkama da se na vrijeme prilagode i izbjegnu poteškoće u provedbi.
Prilagodba na promjene
Na panelu Tehnološka spremnost – Kako uspješno implementirati Fiskalizaciju 2.0? sudjelovali su: Višeslav Majić (direktor Ureda za upravljanje proizvodima, Hrvatska pošta), Andreja Kajtaz (direktorica Sektora digitalnih rješenja, Fina), Ivana Živković Abraham (direktorica i vlasnica tvrtke CFO Management) i Domagoj Bakran (suosnivač tvrtke Kreston Croatia, ovlašteni revizor, porezni savjetnik).
Govorilo se o praktičnoj implementaciji eRačuna, AS4 mreži, digitalnim certifikatima i integraciji u ERP sustave, a posebna pažnja bila je posvećena i suradnji poduzetnika, IT sektora i državne infrastrukture.
Poseban naglasak bio je na obvezama koje stupaju na snagu 2026. i 2027. godine, uključujući eIzvještavanje, klasifikaciju usluga i digitalnu arhivu, dok se ujedno analizirao i utjecaj ovih promjena na transparentnost, kontrolu naplate i cash-flow.
10:25 Uspješna implementacija Fiskalizacije 2.0
Počela je panel rasprava “Tehnološka spremnost – Kako uspješno implementirati Fiskalizaciju 2.0?” u kojoj sudjeluju Višeslav Majić (direktor Ureda za upravljanje proizvodima, Hrvatska pošta), Andreja Kajtaz (direktorica Sektora digitalnih rješenja, Fina), Ivana Živković Abraham (direktorica i vlasnica tvrtke CFO Management) i Domagoj Bakran (suosnivač tvrtke Kreston Croatia, ovlašteni revizor, porezni savjetnik).
„Temeljna razlika između Fiskalizacije 1.0 i 2.0 je što u prvom slučaju govorimo o fiskalizaciji računa, a u drugom fiskalizaciji e-računa te je bitno na koga se ona odnosi. Fiskalizacija računa obuhvaća isključivo račune u krajnjoj potrošnji. Kad koristimo neku uslugu ili kupujemo neki proizvod dobivamo račun. Od 1.1. dobivat ćemo e- račun. Fiskalizacija računa događa se trenutno kad je došlo do transakcije, s druge strane fiskalizacija e-računa je simultana i ide kroz dva toka – direktno primatelju, a drugi u Poreznu upravu“, rekao je Domagoj Bakran.
„Poduzetnici su svjesni da se događa promjena, međutim trebaju se educirati i prikupiti puno informacija. Poduzetnici sad imaju priliku da svoje procese analiziraju, unaprijede, digitaliziraju i da unaprijede obradu podataka što će u konačnici rezultirati uštedama. U startu će biti troškova čega su svi svjesni, ali u budućnosti očekujemo da će poduzetnici imati koristi“, istaknula je Živković Abraham.
„Fina je spremna za ovaj korak. E-račun postoji već jako dugo na dobrovoljnoj bazi, no obavezan je za sve one koji su slali račune prema obveznicima javne nabave. 2019. je prvi zakon stupio na snagu gdje javni naručitelji koje provode javnu nabavu niti nemaju druge opcije. Svi oni poduzetnici koji su morali poslati račun javnom naručitelju, ovim se služe već godinama i priviknuli se na to da moraju slati e-račune. Bilo je kaotično hoće li se svi uspjeti pripremiti, dosta korisnika je rješavalo sve u zadnji čas“, rekla je direktorica Sektora digitalnih rješenja Kajtaz.
Objašnjava da se u ovom slučaju radi o 12 puta većem opsegu nego što je to bilo 2019. godine te da se s ovim Zakonom očekuje preko 80 milijuna transakcija, odnosno računa godišnje. Ne raste samo broj transakcija nego i obveznika i poduzetnika koji su sad nešto obvezni zaprimati ili slati e-račune, što donosi veće izazove.
Kaže kako je jedan od najvećih izazova koje su primijetili primjena KPD-a koji je u startu bio opća nepoznanica, kakav je to šifrarnik i kako se radi nomenklatura vlastitih artikala. Ovo je klasifikacija poslovnih djelatnosti Državnog zavoda za statistiku i kao takav je jedinstven, dakle ne mogu se koristiti vlastiti šifrarnici jer on ima šest znamenki i strukturu kako se one dodjeljuju.
„Hrvatska pošta je prije 15 godina napravila tri perspektive budućnosti – pad broja pismovnih pošiljaka, porast paketa, a digitalizacija raste. Svuda smo malo promašili. Pad pismovnih pošiljaka nije se dogodio u toj mjeri, broj paketa raste ali nismo ni u najgorim scenarijima očekivali ovoliki rast, treći element digitalizacija bila je e-pošta koja nije zaživjela kao originalna ideja“, rekao je Majić.
Bakran kaže kako države iz regije i Europske unije već imaju neki oblik e-računa. „Italija je 2019. uvela obvezno izdavanje e-računa, a primjerice Njemačka si je dala vremena zato što zakon zapravo treba implementirati do 2030. na razini Europske unije (VIDA). Mi smo se odlučili za nagli pristup, ali trebalo je dati vremena informacijskim posrednicima i razumjeti što to stvarno je“, rekao je porezni savjetnik.
Bitna stavka ovoga je i porezni jaz, odnosno koliko je PDV-a izgubljeno na razini EU-a, a ta se brojka kreće oko 90 milijardi eura. Dakle, to je iznos koji je izgubljen u sivoj zoni, možete samo zamisliti koji su to brojevi isporuke s obzirom na to da znamo da je PDV samo dio iznosa. Ovim promjenama se to pokušava na neki način kontrolirati“, zaključio je stručnjak.
Bakran je objasnio i svrhu KPD klasifikacije jednostavnim primjerom. Naime, ako primjerice Hrvatska pošta zaprimi ulazni račun za autosjedalicu, upalit će se lampica u Poreznoj upravi jer što će pošti autosjedalica. “To je ta sustavna automatizacija i nadzora i prikupljanja PDV-a jer porezni inspektor ne mora dolaziti na teren i kopati po svim papirnatim računima, već će porezna uprava u datom trenutku znati da je poduzetnik kupio autosjedalicu koja mu zapravo ne treba prema prijavljenoj djelatnosti”, pojednostavio je.
“Država ima svoje principe i razloge zašto ulazi u Fiskalizaciju 2.0. Također vezano za međunarodnu razmjenu računa do 2030. kada se to očekuje. Mi kao Hrvatska pošta već sad imamo zahtjeve velikih dobavljača iz stranih zemalja koje rade na tome da se ustanovu međunarodna mreža koja će to zatvoriti i biti prihvaćena”, dodao je Majić.
“Poduzetnici trebaju biti spremni i ispravno primijeniti sve o čemu pričamo jer u suprotnom sustav neće funkcionirati, a poduzetnici će se naći u problemima. Poduzetnici moraju krenuti od podataka, promijenit će se procesi, promijenit će se način izrade dokumenata i obrade podataka, ali i cijeli proces izdavanja računa. Često se nije pisao naziv robe ili usluge koja je pružena, sad će to biti obavezno prikazati i u podacima”, rekla je Živković Abraham. Savjetovala je svim poduzetnicima da na prvo mjesto stave komunikaciju s računovođama, kontrolingom, financijskim i porezni savjetnicima.
Hit proizvod za svako kućanstvo stigao u Interspar: ‘Otišla sam rano ujutro dok se ne razgrabi’
Moderator Kornat Vilović postavio je pitanje kako će se ovi procesi odraziti na male i mikro poduzetnike s obzirom na to da je logično da će se veće firme lakše snaći s obzirom na veće resurse. Direktorica tvrtke CFO Managementa odgovorila mu je kako ne vidi problem jer ako i računovodstvo i poduzetnici znaju svoj posao, nema prostora za probleme. Negdje će klasifikacija potrajati tjedan ili dva, u manjim poduzećima možda sat ili dva, a jedino je bitno da se komuniciraju problemi i na vrijeme krene s pripremama za promjenu.
“Ovo je prilika računovodstvenim uredima da se probude. Često u Hrvatskoj sve završi na leđima računovođe. Treba jasno komunicirati s klijentima i utvrditi što je čija zadaća i čija odgovornost”, rekao je Bakran. Kao još jednu veliku novost panelisti su istaknuli to da bez obzira što nešto nije naplaćeno u širokoj potrošnji, to se mora fiskalizirati i porezna zna da je to nešto isporučeno. Postavilo se i pitanje sigurnosti s obzirom na to da se sve odvija online.
“Moramo biti sigurni da su svi naši sustavi kojima preuzimamo podatke s vaših računa sigurni, odnosno da smo napravili sve da bi te podatke zaštitili. Bitno je ono u pozadini, elektroničkim potpisom ste zaštitili integritet svojih podataka što znači da nitko ne može mijenjati podatke u nekoj transmisiji. Svi ćete svoje račune morati čuvati 6 godina u izvornom obliku, bitno je da je sve to sigurno”, objasnila je direktorica Sektora digitalnih rješenja Fine.
11:50 Kako uspješno implementirati HT EDI uslugu
Ivan Markanović, stručnjak za unaprjeđenje proizvoda iz Hrvatskog Telekoma održao je prezentaciju na temu implementacije HT EDI usluge u poslovanje.
“Naša usluga nudi uslugu arhive koja se u bilo kojem trenutku može preuzeti na računalo, putem API REST sučelja mogu se povezati ERP sustavi. Ono što nas izdvaja od konkurencije je i mobilna aplikacija za upravljanje uslugom, vizualni pregled svih ulaznih i izlaznih računa po mjesecima”, rekao je Markanović.
Dodaje kako su u suradnji s računovođama razvijali dodatne opcije unutar HT EDI usluge kako bi olakšali korištenje. Postoje tri načina kako račune mogu proslijediti računovođama – e-mailom, putem Clouda ili preko računovodstvene konzole koja nudi centralizirani pristup svim klijentima na jednom mjestu.
“Ponosimo se tome što je aplikacija vrlo jednostavna za korištenje krajnjim korisnicima. Računi se mogu filtrirati i sortirati prema raznim kriterijima, bilo da se radi o primljenim ili poslanim”, kaže Markanović koji je potom demonstrirao rad usluge.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
