Nikola Tesla je imao posebnu poruku za Zagrepčane: ‘Smatram to svojom dužnošću’

Zagreb, glavni i najveći grad Hrvatske, poznat je po svojoj povijesti, kulturi, arhitekturi i živopisnim trgovima. Svoj dan slavi 31. svibnja i to je prilika da se podsjetimo na nepoznato o našem belom Zagreb gradu. Ispod površine svakodnevne vreve, zagrebačkih pročelja i poznatih atrakcija, kriju se brojne zanimljivosti i manje poznate činjenice koje i samim Zagrepčanima često promaknu. Donosimo vam pregled neobičnih detalja i skrivenih priča koje otkrivaju novo lice Zagreba.

Naziv Zagreb prvi put se spominje 1094. godine, kada je kralj Ladislav osnovao zagrebačku biskupiju. Postoje brojne legende o nastanku imena, a najpoznatija je ona o umornom vojniku koji je zatražio vodu, a djevojka mu je „zagrabila“ iz izvora – otuda ime „Zagreb“.

Tunel Grič, izgrađen tijekom Drugog svjetskog rata kao sklonište, danas je atrakcija i prostor za umjetničke instalacije. No malo ljudi zna da se godinama nije koristio, sve do obnove 2016. kada je prvi put otvoren za javnost u kulturne svrhe. Tunel ima čak 350 metara dužine i povezuje Mesničku i Radićevu ulicu.

Zagreb ima najkraću žičaru na svijetu

Zagrebačka Uspinjača, koja povezuje Donji i Gornji grad, jedna je od najkraćih javnih žičara na svijetu, duga je samo 66 metara, a vožnja traje oko 64 sekunde. Ipak, u funkciji je još od 1890. godine i do danas ostaje simbol grada.

Jedna od najposjećenijih točaka Gornjega grada, Kamenita vrata, nisu samo povijesni prolaz. Unutar njih nalazi se i mala kapelica s čudotvornim slikom Majke Božje, koja je preživjela veliki požar 1731. godine, ostavši netaknuta. Mnogi građani i turisti svakodnevno pale svijeće u znak zahvalnosti i molitve.

Dora Krupićeva, najpoznatija junakinja Šenoinog romana „Zlatarovo zlato“, nalazi se u niši kod Kamenitih vrata. Lijepa Dora drži u ruci ključ i škrinjicu, svoje blago, poput svetice. Šeona je svoj kip dobio u Vlaškoj ulici gdje je rođen 14. studenog 1838. godine. Autorica djela je Marija Ujević-Galetović, a kip je postavljen 1988. godine povodom 150. obljetnice Šenoinog rođenja.

Noću se na Medvednici događaju nezamislive stvari: Djelatnica Parka nam otkriva čestu pojavu

Top koji nikad ne kasni

Zagrebački Grički top, koji svakodnevno u podne ispaljuje hitac s kule Lotrščak, prvi je put opaljen 1. siječnja 1877. godine na inicijativu gradskog vijećnika Đure Deželića. Top je u to vrijeme bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda, a danas se nalazi u kuli Lotrščak na Griču. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je zaboravljen, a ponovno je pucao tek 1927. godine. Cilj mu je bio označavati točno vrijeme građanima, a legenda kaže da je top nekad davno ispaljen u turski tabor kako bi se neprijatelje zastrašilo i spriječilo napad na grad. Do danas, top nikada ne kasni, uvijek puca u podne.

Središnji zagrebački trg nekoć se zvao Harmica, prema staroj mađarskoj riječi za carinu, jer se tu ubirala gradska daća. Ime bana Josipa Jelačića dobio je 1848., ali je u doba socijalizma preimenovan i Jelačićev spomenik uklonjen sve do 1990. kada je vraćen na mjesto gdje danas ponosno stoji. Možda niste znali da se konj bana Josipa Jelačića zvao Emir i da uginuo deset godina nakon banove smrti.

U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se jedna od najstarijih egipatskih mumija s etiketom pisanom etruščanskim pismom, poznata kao Zagrebačka lanena knjiga. Ova jedinstvena zbirka arheoloških artefakata svjetske je važnosti, a često ostane neprimijećena čak i domaćim posjetiteljima.

Nikola Tesla održao je govor u Gradskoj vijećnici

Prije 128 godina, Nikola Tesla, poznati znanstvenik i izumitelj, održao je govor u Staroj gradskoj vijećnici na Gornjem gradu. U grad je došao na poziv tadašnjeg gradonačelnika Milana Amruša kako bi dao savjete o uvođenju električne rasvjete.

Tesla je predložio izgradnju centrale na izmjeničnu struju i istaknuo kako Zagreb, kao glavni grad, ne samo da može, već i mora uvesti električnu rasvjetu. Izrazio je veliko poštovanje prema Zagrebu i svoju povezanost s domovinom. Govor je zaključio rečenicom koja je kasnije uklesana u spomen-ploču: „Smatram svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem Gradu Zagrebu u svakom pogledu savjetom i činom.“

Šetnja kroz centar grada može otkriti desetke malih, skrivenih dvorišta iza zgrada. Ta dvorišta kriju male vrtove, ateljee, pa čak i povijesne natpise i detalje koji svjedoče o životu Zagreba u 19. i 20. stoljeću. Možete i odšetati do mjesta gdje se nalazi najstariji zagrebački hotel, koji je otvoren 1827. godine i zove se Jägerhorn, a nalazi se svega pet minuta hoda od glavnog trga na adresi Ilica 14.