Povremeno se u medijima i na društvenim mrežama pojavljuju najave o „poravnanju“ planeta, no često se zanemaruje činjenica da se planeti prividno cijelo vrijeme nalaze u približno istoj ravnini.
Na noćnom nebu oni se redovito čine poredani na istom pravcu, a njihovi se položaji mijenjaju toliko sporo da „trenutak poravnanja“ može trajati danima. U stvarnosti, planetarna „poravnanja“ zapravo su rijetke konjunkcije, događaji u kojima se više planeta prividno nalazi relativno blizu jedno drugome.
Problem kod promatranja takvih konjunkcija jest što golim okom u prosječnim uvjetima vidljivosti možemo razaznati najviše pet planeta – Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn.
Uran je na granici vidljivosti golim okom, dok se Neptun može uočiti samo pomoću teleskopa ili dvogleda. Upravo zato su ovakvi događaji, kada je na noćnom nebu vidljivo više planeta odjednom, izuzetno zanimljivi ljubiteljima astronomije.
U dom Jelene Perčin od jutra pristižu čestitke: Glumica nije uspjela sakriti lijepe vijesti
Nebeski spektakl krajem veljače
Krajem veljače ove godine ljubitelji zvijezda imat će priliku uživati u posebnom prizoru. Na noćnom nebu bit će vidljivih svih pet planeta koji su jasno uočljivi golim okom, dok će Uran i Neptun biti dostupni pomoću optičkih pomagala.
Neposredno nakon zalaska Sunca, nisko na zapadnom horizontu nalazit će se Merkur i Saturn, a iznad njih, malo južnije, Venera. Visoko na južnom dijelu neba, u zviježđu Bika, moći ćete uočiti Jupiter, dok će na istoku, u zviježđu Blizanaca, biti smješten Mars.
Za one s dvogledom ili teleskopom, planet Uran prividno će se nalaziti blizu otvorenog zvjezdanog skupa Plejada, dok će se Neptun moći pronaći između Venere i Merkura. Ovaj spektakularni prikaz na noćnom nebu savršena je prilika za promatranje ravnine ekliptike, uzduž koje su planeti poredani, i uživanje u ljepotama svemira.
Ne propustite priliku svjedočiti ovom nesvakidašnjem događaju koji nas podsjeća na veličanstvenu harmoniju planetarnog sustava kojem pripadamo.
Zagrebačka zvjezdarnica
Zvjezdarnica na Popovu tornju u zagrebačkom Gornjem gradu (Opatička 22) utemeljena je na poticaj Hrvatskoga prirodoslovnog društva (HPD), a Gradsko poglavarstvo je za njene potrebe predalo prostorije u Popovu tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa. Svečano je otvorena 5. prosinca 1903. godine. Oton Kučera, prvi upravitelj Zvjezdarnice, izrazio je njene temeljne djelatnosti riječima:
“Našemu astronomijskom opservatoriju dvojaka je svrha: 1. da prema svojim instrumentalnim sredstvima i radnim silama doprinosi napredovanju nauke same i 2. da navlastito u hrvatskoj inteligenciji i mladosti širi rezultate ove najuzvišenije, najljepše i najsavršenije nauke prirodne, pak da postane neko središte za sve, koji se zanimaju za ovu nauku u hrvatskom narodu.”
Ugledu Zvjezdarnice pridonio je hajdelberški astronom August Kopff, imenovavši novootkriveni planetoid br. 589 (otkriven 1906. godine), Croatia, u čast otvaranja Zvjezdarnice.
Zvjezdarnica je od samoga početka intenzivirala rad na promicanju znanstvenih spoznaja, poglavito među građanstvom i mladeži, da bi vremenom popularizacija astronomije i srodnih znanosti te stalna potpora školskoj astronomiji, postale njene osnovne djelatnosti s obzirom na to da su zvjezdarnice u gradovima postupno gubile značenje znanstvenih opažačkih postaja. 
