Kupili pa slikali gadost iz trgovine u Zagrebu: ‘Gospode Bože, a koliko se tek ne vidi’

Trgovina, ilustracija (Foto: Luka Gerlanc / CROPIX)

Platforma za zaštitu potrošača Halo Inspektore istaknula se u javnosti pokretanjem velikog bojkota trgovačkih lanaca zbog poskupljenja. Nakon što je došao kraj bojkotaškim aktivnostima platforma i dalje nastavlja ukazivati i propitivati prakse trgovačkih lanaca i proizvođača putem svoje Facebook stranice.

U novom slučaju dobili su dojavu i fotografije o pronađenim crvima u brašnu. Dva slučaja iz dva različita trgovačka lanca. “Prvo je krajem prošle godine bilo nekoliko slučajeva s crvima u crnom brašnu i nije bilo odgovora. Niti reakcije. Sada opet imamo dva nova slučaja koji se (opet) povezuju s proizvodima u kojima su nađeni – crvi, odnosno ono što svakako ne pripada brašnu.

Riječ je o brašnu koje je kupljeno u velikom zagrebačkom trgovačkom lancu u sklopu trgovačkog centra i brašnu kojeg proizvodi i plasira putem Kauflanda, poznata hrvatska tvrtka. Na slikama se lijepo vide velike ličinke koje su se razmnožile iako su rokovi trajanja na oba proizvoda – uredni”, istaknuli su uz pripadajuće fotografije koje zaista ne izgledaju lijepo. “Užas, a našu pšenicu izvoze”, “Brašno s proteinima Europa”, “Gospode Bože, a koliko je tek onog što se ne vidi”, komentirali su potrošači fotografije.

Tražili očitovanje proizvođača

I ovaj put platforma je tražila reakciju proizvođača.”Pitanja koja smo postavili su bila, između ostalog, kako je došlo do ovog onečišćenja i kakva je unutarnja kontrola u mlinu? Zanimalo nas je i porijeklo pšenice koja se koristi. Pitali smo i što će poduzeti glede ovoga (analiza preostalih proizvoda, opoziv…), ali i kako potrošači i gdje mogu ostvariti pravo na reklamaciju te tko će ih obeštetiti?”

„Zahvaljujemo na upitu vezano za pronađene ličinke u brašnu i pokušati ćemo ukratko objasniti procese. Kako bismo zaštitili svoje proizvode upravo od ovakvih zaraza, brašno se prije pakiranja propušta kroz entoletere i kontrolna sita koja u potpunosti uklanjaju svaku nečistoću iz brašna. Bitna stavka nam je sigurnost i zaštita naših proizvoda zbog čega u mlinu Farina imamo implementiran sustav upravljanja kvalitetom.

Certificirani smo po standardima kvalitete ISO 9001:2015, HACCP, IFS FOOD, Brašno hrvatskih polja, Kosher, Halal. Prvi u RH u mlinarskoj industriji smo implementirali HACCP sustav 2004. godine, i IFS FOOD 2011. godine”, napisali su pa nastavili s objašnjenjem.

Zbog gužve se vraćali s mora starom cestom: ‘Bilo nas je strah, samo dolaze iz mraka’

Tvrde da je do trgovca i skladištenja

“Sustavom upravljanja kvalitetom kako bi dodatno zaštitili naše proizvoda od zaraza ovakve vrste propisano je i provodimo jednom godišnje fumigaciju svih mlinskih i proizvodnih prostora. Također provodimo i preventivna zadimljavanja mlinskih i proizvodnih prostora. Ambalažu skladištimo u originalnim pakiranjima i čuvamo zatvorenom sve do upotrebe.
Proizvodni proces u potpunosti je automatiziran i nadziran u svim fazama, uz standarde proizvodnje koji uključuju dnevno praćenje ulaznih sirovina i gotovih proizvoda u laboratoriju opremljenom najsuvremenijom tehnologijom.


U proizvodnji koristimo najkvalitetniju sirovinu koja je kontrolirana prilikom ulaza (svako vozilo), tako da se nikako ne možemo složiti sa obrazloženjem vašeg stručnog suradnika za sigurnost i kvalitetu hrane da je problem u „internom nadzoru u vašem mlinu, ali i u porijeklu, odnosno (ne)kvaliteti pšenice.“

Uvidom u evidenciju reklamacija ustanovljeno je da nije bilo niti jedne druge reklamacije takve vrste na taj lot broj. Uvjeti skladištenja svakako utječu na pojavu i razvoj insekata. Kako bi proizvod ostao zaštićen od pojave insekata, potrebno ga je skladištiti na za to propisan način, na suhom i prozračnom mjestu”, istaknuli su u odgovoru proizvođači brašna.

Trgovina, ilustracija (Foto: Freepik)

Pohvala za odgovor, odgovornost ostaje pitanje

Iz platforme Halo inspektore pohvalili su što je proizvođač poslao odgovor te su istaknuli kako ovaj primjer treba poslužiti radi pojačanja njihove kontrole.

“Kako god bilo, to je nedopustivo. U ovom slučaju potrošač može očito „okačiti“ prigovor „mačku o rep“ jer odgovornost nitko ne želi preuzeti. Proizvođač prebacuje krivicu na trgovce, trgovci na proizvođača, a potrošač tu… (dodajte sami riječ ili nastavite rečenicu)”, zaključili su iz platforme.