Ususret blagdanskom vikendu iz HAK-a su uputili upozorenje svim sudionicima u prometu jer se očekuje uobičajeno pojačan promet na svim cestama zbog brojnih koji će migrirati iz inozemstva prema domovini te BiH i Srbiji, ali će i mnogi domaći na put u posjet obiteljima u drugim krajevima Hrvatske.
Tijekom dana očekuje se pojačan promet u gradovima, na prilaznim i obilaznim cestama kao i na svim važnijim cestovnim pravcima te na graničnim prijelazima prema BiH i Srbiji, upozoravaju u petak iz Hrvatskog autokluba (HAK) pozivajući vozače na oprez i strpljenje.
Zbog vjetra na državnim cestama Vaganac-Korenica-Udbina-Ondić i čvor Udbina-Gornja Ploča zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle.
Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje. Mogući su odroni.
Povodom Uskrsa zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona bit će na pojedinim državnim cestama u Istri i priobalju.
Meteorolozi zabrinuti zbog onog što dolazi, poslali upozorenje: ‘Stiže jedno od najjačih’
Teška prometna nesreća
U prekidu su tako katamaranske linije Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, Vis-Split, Mali Lošinj-Cres-Rijeka, Pula-Zadar-Pula te brodska linija Dubrovnik-Koločep-Lopud-Suđurađ.
Teška prometna nesreća dogodila se jutros na autocesti A6.
Kako je javila policija, nesreća se dogodila u 6.15 sati kod tunela Sopač prema Zagrebu. Jedna osoba je poginula. U tijeku je očevid.
Statistika nesreća
Iako je broj prometnih nesreća porastao, broj poginulih osoba blago je pao prema statistici.
Prema službenim podacima, u 2023. godini zabilježene su ukupno 34.604 prometne nesreće, što je povećanje od 6,3 posto u odnosu na 2022. godinu. Među njima, čak 10.633 nesreće imale su za posljedicu stradavanje osoba.
U tim nesrećama poginulo je 274 ljudi, što je tek neznatno manje nego godinu ranije (pad od 0,4 posto). Teško je ozlijeđeno 3.102 osoba, a lakše njih 11.102, što također predstavlja porast od 6,6 posto u obje kategorije.
Najčešći uzrok nesreća sa smrtnim posljedicama bila je neprilagođena brzina uvjetima na cesti, što potvrđuje i Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa (NPSCP). Uz to, alkohol, umor i korištenje mobitela za volanom i dalje predstavljaju značajne čimbenike rizika.
Posebno zabrinjava povijesni kontekst – od 1973. godine do danas, na hrvatskim prometnicama život je izgubilo više od 42.300 osoba, što odgovara broju stanovnika grada poput Varaždina.
Unatoč izazovima, Nacionalni plan sigurnosti ima jasan cilj: do 2030. godine smanjiti broj poginulih na manje od 150 godišnje. To je ambiciozan, ali ostvariv cilj – uz jaču edukaciju, strože kontrole i ulaganja u infrastrukturu.
