Prije ljetne ustavne stanke 15. srpnja, Sabor raspravlja o prijedlogu izmjena Zakona koji predviđa besplatne osnovne bankarske usluge za građane s redovnim primanjima (plaća, mirovina, socijalna pomoć). Ako zakon bude usvojen, banke više neće smjeti naplaćivati naknade za otvaranje, vođenje i zatvaranje osnovnog računa, internetsko i mobilno bankarstvo, podizanje i uplatu gotovine, debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.
Kakav će to utjecaj imati na banke, a kakav na potrošače pitali smo u Hrvatskoj udruzi banaka.
Tamo su rekli da Izmjene i dopune Zakona o usporedivosti naknada predviđaju širok spektar usluga koje će banke morati pružati besplatno svim klijentima s redovnim primanjima na zahtjev.
Tiha prijetnja na ulici živcira Zagrepčane, traže zabranu: ‘Nadam se da roditelji dođu pameti’
Morate podnijeti zahtjev
To znači da neće građani biti automatski oslobođeni plaćanja naknade već će morati podnijeti zahtjev.
Ove usluge mogu biti besplatne na dva načina – otvaranjem osnovnog računa ili ugovaranjem paketa besplatnih usluga za račun na koji građani primaju plaću, mirovinu, stipendiju ili druga redovita primanja.
Banke su dužne klijentima koji već imaju otvoren tekući račun omogućiti korištenje paketa besplatnih usluga u roku od 10 dana od zaprimanja zahtjeva te bez promjene broja računa, odnosno IBAN-a. U istom roku mogu i odbiti zahtjev za korištenjem paketa besplatnih usluga ako se pokaže da takav paket na području Hrvatske klijenti već koriste
Međutim, na osnovnom računu nije dozvoljeno prekoračenje, odnosno minus, a prilikom otvaranja takvog računa banka će sama odrediti hoće li klijentu ponuditi internetsko ili mobilno bankarstvo. No, ne smiju mu uvjetovati otvaranje i korištenje osnovnog računa ugovaranjem dodatnih usluga – onih koje ne spadaju u popis besplatnih.
Treba reći i da se radi samo eurskom računu pa ako želite na njega polagati strane valute, to nećete moći, a uz njega, između ostalog, ne ide ni kreditna kartica.
Besplatnim paketom građanima će biti omogućen i neograničen broj besplatnih podizanja sredstava na bankomatu svoje banke, a uz to i dva dodatna podizanja sredstava na bankomatu bilo koje druge banke čiji nisu klijent.
(Foto: Duje Klaric/CROPIX)
Banke nezadovoljne
Takva obveza nadilazi koncept osnovnih bankarskih usluga i značajno odstupa od uobičajenih regulatornih rješenja, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim državama članicama EU.
„Ističemo da su bankarske naknade i kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji, dok su istovremeno kvaliteta i dostupnost usluga izuzetno visoke – kako kroz digitalne kanale, tako i fizičke poslovnice i bankomatsku mrežu. U tom kontekstu, ne vidimo objektivne razloge za ovako strogu regulaciju.
Naknade koje građani plaćaju nisu proizvoljne – one pokrivaju konkretne troškove pružanja usluga, uključujući digitalnu infrastrukturu, rad poslovnica, održavanje platnog prometa i bankomata“, kažu HUB-u.
Održavanje bankomatske mreže nosi troškove
Veliko je pitanje hoće li predložene izmjene utjecati na poslovne modele i prihode banaka. U HUB-u pojašnjavaju da uvođenje paketa besplatnih usluga predstavlja značajan i trajan gubitak prihoda od naknada. Održavanje široke mreže poslovnica, bankomata i digitalne infrastrukture ima konkretne operativne troškove. Ako se značajan dio tih usluga mora pružati besplatno, to će nužno utjecati na mogućnosti daljnjih ulaganja. Dodaju kako će građani, kao i do sada, biti pravovremeno informirani o svim relevantnim promjenama i dostupnim opcijama.
„Banke će primjenjivati odredbe Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koji jasno propisuje obveze vezane uz paket besplatnih usluga koje se nude potrošačima“, kažu u HUB-u.
Postavlja se pitanje kako će se pokriti troškovi održavanja bankarske infrastrukture, poput bankomata, ako određene usluge postanu besplatne za korisnike, osobito u kontekstu najavljene uspostave nacionalne bankomatske mreže. „Održavanje bankomatske i poslovne infrastrukture nosi značajne troškove te se u ovom trenutku provode detaljne analize i razmatraju mogući modeli zajedničke bankomatske mreže. Nakon što analize budu dovršene, imat ćemo preciznije informacije o mogućim rješenjima i modelima takve mreže“, pojašnjavaju u HUB-u.
Svi bi to osjetili u novčanicima: Novu promjenu banke žele zaustaviti pod svaku cijenu
Nova zakonska obveza dugoročno će stvoriti gubitak
Očekuje se da će građani zahvaljujući novim mjerama ostvariti određene uštede, dok će banke zbog toga snositi dodatne troškove. Od 2027. godine planira se omogućiti građanima da dvaput mjesečno besplatno podignu gotovinu na bilo kojem bankomatu, bez obzira na vlasništvo banke.
„U ovom trenutku ne raspolažemo s preciznim procjenama financijskog učinka, ali svakako je jasno da će nova zakonska obveza dugoročno stvoriti značajan gubitak u prihodima od naknada“, smatraju u HUB-u.
Građani će, kao i do sada, biti pravovremeno informirani o svim relevantnim promjenama i dostupnim opcijama, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka. „Cijene usluga i proizvoda dio su individualne poslovne politike svake banke te stoga ne možemo predviđati njihovo buduće kretanje. Ipak, važno je napomenuti da sve banke, prema jasno definiranoj metodologiji, dostavljaju strukturu i visinu naknada Hrvatskoj narodnoj banci, koja time ima uvid u promjene i razloge iza njih“, zaključuju u HUB-u.
