Evo kad nećete morati plaćati novi porez na nekretnine: Ima devet slučajeva

Nekretnine u Zagrebu. Ministar financija Marko Primorac. (Foto: Goran Mehkek/CROPIX)

Ministarstvo financija pokrenulo je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama šest ključnih zakona u okviru novog kruga porezne reforme, a građani i stručnjaci svoje prijedloge i komentare mogu podnijeti do 24. listopada. Reformu je predstavio potpredsjednik vlade i ministar financija, Marko Primorac, na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak.

Predložene izmjene odnose se na Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi te Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Poseban naglasak stavljen je na reformu oporezivanja nekretnina s ciljem uravnoteženja tržišta stambenih nekretnina i poticanja dugoročnog najma.

Jedna od ključnih novosti je transformacija poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, koji će se početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine. Predloženi iznos poreza kreće se od 0,60 do 8 eura po četvornom metru, a konačnu odluku o visini poreza donosit će lokalne jedinice samouprave.

Tomašević odgovorio koliko će Zagrepčani plaćati porez na nekretnine: ‘Ne može biti nula’

Kriteriji za izuzeće od poreza

Oporezivat će se stambene nekretnine, dok će porezni obveznici biti sve pravne i fizičke osobe, domaće i strane. Iznimke od plaćanja poreza odnose se na nekretnine koje služe stalnom stanovanju vlasnika ili najmoprimca barem deset mjeseci godišnje, kao i one koje nisu pogodne za stanovanje zbog proglašenja prirodnih nepogoda ili drugih opravdanih razloga.

Ministarstvo je u prijedlogu izmjena navelo devet slučajeva u kojima se porez na nekretnine neće naplaćivati.

Porez na nekretnine ne plaća se za one stambene jedinice:

koje služe za stalno stanovanje


koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje

javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba

koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji, ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci

preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci

koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda u određenom poreznom razdoblju nisu podobne kao stambeni prostor

u ostalim slučajevima kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena nekretnine

u vlasništvu Republike Hrvatske

u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje se nalaze isključivo na teritoriju te jedinice lokalne samouprave.

 

Nekretnine ilustracija (Foto: Tomislav Kristo / CROPIX)

Ministarstvo napravilo izračune

Jedan od ciljeva reforme je povećanje ponude stambenih jedinica na tržištu te oporezivanje praznih nekretnina, kojih prema procjenama trenutno ima više od 600.000. Uvođenjem poreza na prazne nekretnine očekuje se povećanje prihoda, posebno od stranih vlasnika nekretnina.

Prema procjenama Ministarstva, ako se oporezuje svih 600.000 praznih nekretnina prosječne površine od 80 četvornih metara uz minimalni porez od 0,60 eura po četvornom metru, očekivani prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura.

Jedinice lokalne samouprave bit će obvezne uvesti porez na nekretnine, no imat će mogućnost osloboditi socijalno ugrožene građane od njegove naplate. Također, visina poreza moći će se razlikovati ovisno o lokaciji nekretnine, što uključuje zoniranje prema mjestu, naselju ili ulici.

Predložene izmjene predstavljaju značajan korak u reformi sustava oporezivanja nekretnina, a njihova provedba bit će ključna za ostvarenje ciljeva povećanja ponude stambenih jedinica i poticanja dugoročnog najma.