U petak 28.11. je popularni “Black friday” kad će brojni Hrvati put raznih trgovina trgovačkih centara u lov na dobre popuste. U borbi za kupce mnoge su trgovine odlučile staviti robu na popust već i prije samog petak pa se pojavio i izraz “Black week” koji je počeo u ponedjeljak.
Potrošači su odlučili uloviti priliku pa su s kupovanjem već krenuli. U nekim su trgovačkim lancima zbog dobrih popusta gužve bile već u nedjelju i nastavile se ovaj tjedan. Dodatni poticaj za kupovanje su i nadolazeći božićni blagdani, sveti Nikola, i advent.
Kolika je već navala kupaca posvjedočila nam je djelatnica popularnog trgovačkog lanca u shopping centru na istoku Zagreba.
“Kupuje se jer su u dućanima već neki popusti. Najveći će biti na sami petak. Počeo je taj black week, to su nešto novo uveli. Cijeli tjedan traje. Neke trgovine imaju dvadeset posto. Već od nedjelje je krenulo jer centar radi svaku nedjelju do nove godine. Već su u nedjelju počele gužve i ljudi kupuju naveliko”, otkrila nam je blagajnica iz jednog popularnog trgovačkog lanca.
Kupuju se već božićni pokloni
S božićnim shoppingom se kreće sve ranije.
“Božićni pokloni. Sad će uskoro i sveti Nikola. Kupuje se sve. Od igračaka, slatkiša. Troši se iteakako. Jedan je za minutu spržio nečiju penziju. Da vidite na kaj opali bi na leđa. Račun bude oko 300- 400 eura, tolika je mirovina velikom broju ljudi.
Božićni slatkiši, lego igračke, parfemi, skupa šminka. Jedan adventski kalendar od Lindta vam je 50 eura, i to kupuju ljudi naveliko. Nije da samo žene troše kako bi netko mislio, u muške je uhvatila shopping groznica.”
Očito ima tko ima. Prema posljednjim podacima prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2025. iznosila je 1 456 eura, što je u odnosu na kolovoz 2025. nominalno više za 0,7%, a realno za 0,3%.
(Foto: Nikola Vilic / CROPIX)
Kritike na račun popusta na Crni petak
Jedna od čestih kritika posljednjih nekoliko godina usmjerena je na to da je riječ samo o prividnim popustima. Neki su potrošači i ranije primjećivali da jedan artikl košta isto prije i u vrijeme popusta, iako tijekom Crnog petka taj isti artikl nosi oznaku sniženja.
Nisu bile rijetke ni situacije da se poveća cijena nekog artikla uoči razdoblja popusta, a onda se u vrijeme sniženja prikazuje ona originalna cijena pa ispada kao da je proizvod ipak na popustu.
“Najveći dio sniženja mora biti stvaran jer trgovce na to obvezuje Zakon o zaštiti potrošača (ZZP) jer cijena koja se snizuje mora biti najmanje 30 dana na proizvodu. Za to smo se uspjeli izboriti kod promjena Zakona baš iz tog razloga što su neki trgovci prije sniženja povećavali cijene pa i za tridesetak posto da bi na sniženju snizili za 20 posto i na zaradi su bili 10 posto. Nažalost, potrošači ne mogu provjeriti stvarnu vrijednost sniženja već to mogu na poticaj potrošača provjeriti državni inspektori”, navode iz HUZP-a.
