Stigli smo pred sam kraj kalendarske godine, saborski zastupnici broje sitno do raspuštanja svih obveza, čime će i službeno početi blagdanska sezona. U narednim danima političare ćemo gledati u nešto drugačijem izdanju nego što smo navikli, a dok čekamo već tradicionalna okupljanja poput onog za Badnjak u centru Zagreba, okrenimo se oporbi i njenim najavama.
Nakon što je u ponedjeljak većina zastupnika u Hrvatskom saboru izglasala tri zakona o gradnji i prostornom uređenju, nazvanih “Bačićevom zakonima” po ministru graditeljstva u čijem resoru su kreirani, uslijedila je sva sila oštrih reakcija. To i nije za čuditi, klub zastupnika Možemo-SDP je još tijekom rasprave iznimno oštro prozivao vladajući HDZ uz opasku da je riječ o neustavnim zakonima koje treba dobro preispitati.
“Najavljujemo da smo spremni ići u mobilizaciju građana i prikupljati potpise za rušenje ovog zakona”, poručila je Sandra Benčić, dok je šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kratko dodao da su spremni za referendum. Jasno, odmah po najavi državnog referenduma javio se i premijer. Kako kaže, od toga neće biti ništa.
Plenković negira da je referendum moguć
Plenković im je poručio da se ne može raspisati referendum o već donesenom zakonu.”Mogu ići po ocjenu pred Ustavni sud i to je to”, kazao je. Zakoni sa sobom nose brojne promjene, a sve ulazi u primjenu s prvim danom nove godine. Prema novim pravilima svi prostorni planovi će se unositi digitalno a općine će imati do tri godine vremena donošenje svog urbanističkog plana.
Naravno, to nije sve, zakoni sa sobom nose još cijeli niz promjena poput povratka urbane komasacije, a tu su i stroža pravila za stambene jedinice za priuštivo stanovanje poput kamp kućica. Kad već spominjemo oporbu i njihovu najavu državnog referenduma, napomenimo kako smo u Hrvatskoj od osamostaljenja imali svega dva. Aktivni smo bili početkom prošlog desetljeća kada je trebalo odlučiti o nekim sudbonosnim pitanjima za Hrvatsku i njenu državnost.
(Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Pamtimo dva referenduma, oba su bila uspješna
Prvi je bio onaj o pristupanju Europskoj uniji, održan 22.siječnja 2012. godine. Kako je vladajuće bilo strah da im plan slučajno ne propadne, zakonodavac je promijenio Ustav pa za uspjeh referenduma nije više bila potrebna podrška polovice ukupnog broja birača u Hrvatskoj, nego samo polovica izašlih na referendum.
Potkraj sljedeće godine, održan je i drugi državni referendum – o ustavnoj definiciji braka kojim je u Ustav uglavljeno da je brak ‘životna zajednica žene i muškarca’. Tada je izlaznost bila još niža, vrlo niskih, za neke i sramotnih 37,90 posto. Referendumsko pitanje je prošlo, preko dvije trećine izašlih zaokružilo je ‘da’.
