Najučestalija posljedica djelovanja potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i okolica masovno je urušavanje ili oštećenje dimnjaka pri čemu je urušavanje dimnjaka prouzročilo dodatne štete na pokrovu, krovištima i međukatnim konstrukcijama gornjih katova zgrada, navode iz Grada.
Sanacija dimnjaka potrebna je ne samo zbog sigurnosti građana, nego i zbog ponovnog priključka stanara na plin i s tim grijanje i toplu vodu. No, osim nužnosti dobrog funkcioniranja i sigurnosti sustava, s konzervatorskog gledišta, važno je oblikovno
usklađivanje obnovljenih dimnjaka zbog njihove vidljivosti u pogledu na krovove povijesne urbane cjeline Zagreba, osobito u vizualnom doživljaju grada s istaknutih javnih prostora trgova i ulica te s povišenih položaja – vidikovaca na Gornjem gradu, napisali su.
Iz tog razloga Ministarstvo kulture objavilo je upute za sanaciju srušenih i oštećenih dimnjaka za zgrade unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba koje nemaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra.
Tako stoji da prilikom uspostave zamjenskih dimnjačkih sustava, građani trebaju voditi računa radi sprječavanja trajnih, vizualno neusklađenih i estetski neprihvatljivih zahvata na krovovima koji bi nastali izvedbom različitih dimnjačkih cijevi i dimnjačkih kapa iznad plohe krova (vidljivi natkrovni dijelovi dimnjaka). S time je potrebno novo izvedene dimovodne elemente obuhvatiti maskirnom konstrukcijom prema dimenzijama i izgledu izvornog dimnjaka. Vanjske plohe dimnjačke maske, završnom obradom moraju odgovarati izgledu žbuke.
Dimnjake koji imaju manja oštećenja, potrebno je sanirati, a pritom je važno istaknuti da se izvornim smatraju dimnjaci koji su građevinski integrirani u nosive zidove,
odnosno izgrađeni zajedno sa zgradom te predstavljaju sastavni dio izvorne građevinske strukture i instalacije zgrade.
“Sanacija podrazumijeva građevinski (zidarski) popravak oštećenja dimovodnih kanala u zidovima i samostojećeg dijela dimnjaka od poda potkrovlja do vrha. Također se preporučuje izvedba protupotresnog ojačanja dimnjaka prema tehničkom rješenju ovlaštene osobe arhitektonske ili građevinske struke. Samostojeći dio dimnjaka moguće je izvesti i od montažnih prefabriciranih dimnjačkih elemenata. Završnu obradu dimnjaka u natkrovnom dijelu treba izvesti u žbuci ili vidljivoj punoj opeci ovisno o izvornom izgledu. Ovaj zahvat može se po mogućnosti provesti odmah ili u kasnijoj fazi cjelovite obnove zgrade”, navodi u priopćenju Ministarstvo kulture.
U slučaju potrebe izgradnje novih dimnjaka koji nisu sastavni dio izvorne strukture zgrade (koji do sada nisu postojali na zgradi) prihvatljiva su tehnička rješenja prema važećim
propisima i standardima za dimnjačke sustave i protupotresnu gradnju, uz uvjet da položaj i oblikovanje vidljivih dijelova dimnjaka budu usklađeni s arhitektonskim obilježjima zgrade. Nove dimnjake treba predvidjeti s dvorišne strane krovnih ploha odnosno uz dvorišna pročelja zgrada. S druge strane, dimnjaci koji se nisu koristili prije potresa, a koje je potrebno zbog oštećenja ukloniti ili su već uklonjeni, nije potrebno rekonstruirati ako su i dalje nepotrebni.
Za sve zahvate vezane uz dimnjake, kojima se ne mijenja izgled dimnjaka u odnosu na prethodno stanje i/ili koji predstavljaju privremeno tehničko rješenje kako bi se uspostavio sustav grijanja, nije potrebna suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.
U slučaju izgradnje novih dimnjaka iz točke 4. ove Upute koji predstavljaju trajno rješenje na zgradama koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, potrebno je kontaktirati nadležni Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Popis zgrada koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra nalaze se ovdje!
