Mjere kojima se postrožuju kriteriji kreditiranja trebale su stupiti na snagu idući tjedan, no Hrvatska narodna banka (HNB) u posljednji je trenutak odlučila odgoditi njihovu primjenu za tri mjeseca. Umjesto 1. travnja, stroži uvjeti kreditiranja počet će se primjenjivati 1. srpnja.
Zbog nadolazećih restrikcija, banke su snizile kamatne stope, što je potaknulo građane da požure s podnošenjem zahtjeva za kredit kako bi iskoristili još uvijek povoljnije uvjete.
Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je dva glavna razloga za odgodu. Prvi je omogućiti građanima koji su već pokrenuli proces odobravanja kredita da ga dovrše pod dosadašnjim uvjetima, a drugi prilagodba IT sustava banaka novim pravilima.
Iznos kredita ne smije premašiti 90 posto vrijednosti
Prema novim mjerama, iznos novog zaduženja ograničit će se tako da mjesečna otplata ukupnog duga ne smije prelaziti 45 % prihoda za stambene, odnosno 40 % za gotovinske kredite. Također, iznos stambenog kredita ne smije premašiti 90 % vrijednosti nekretnine koja se daje u zalog. Stambeni krediti će se moći otplaćivati najviše 30, a nestambeni 10 godina.
Vujčić je ranije istaknuo da se ove mjere uvode preventivno kako bi se smanjio rizik problema s otplatom dugova u budućnosti, osobito kada ekonomski rast i rast dohotka uspore. Razlog za to je snažan rast potrošačkih kredita u Hrvatskoj.
Analiza pokazuje kako će mjere utjecati na osobe s medijalnim primanjima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna neto plaća za siječanj ove godine iznosila je 1.200 eura, što znači da polovica zaposlenih zarađuje manje, a polovica više od tog iznosa.
Od 1. travnja velika promjena u Zagrebu: Vožnja ZET-om više neće biti ista
Stroža pravila za gotovinske kredite
Prema novim pravilima, mjesečna otplata stambenog kredita ne smije prelaziti 45 % prihoda, što za osobu s medijalnom plaćom znači maksimalni anuitet od 540 eura. Uz kamatnu stopu od 3 % i rok otplate od 30 godina, najveći kredit koji takva osoba može dobiti iznosi 128.082 eura. Uz to, novi uvjeti ograničavaju omjer kredita i vrijednosti nekretnine na 90 %, što znači da kupac s medijalnom plaćom može financirati nekretninu do 140.890 eura, dok će razliku od 10 % morati osigurati vlastitim sredstvima.
Mjere će najviše pogoditi one s višim plaćama. Osobe s primanjima do 1.400 eura moći će podizati gotovo iste iznose kredita, dok će oni s 1.600 eura osjetiti manju razliku. No, kod plaće od 2.000 eura maksimalni iznos kredita bit će manji za čak 20 %, a s rastom primanja, razlika će se dodatno povećavati.
Za gotovinske kredite pravila su još stroža – maksimalni anuitet može iznositi 40 % mjesečnih primanja. Tako osoba s plaćom od 1.200 eura može izdvojiti najviše 480 eura mjesečno. Uz kamatnu stopu od 6 % i maksimalni rok otplate od 10 godina, najveći iznos gotovinskog kredita koji može dobiti je 43.235 eura.
