Alemku Markotić šira hrvatska javnost do prije mjesec dana gotovo da i nije poznavala. Tek s pojavom koronavirusa otkriva se da se iza Nacionalnog kriznog stožera krije vrhunska liječnica i znanstvenica s impresivnom karijerom, piše Večernji list. Samozatajna specijalistica infektologije koja ravna zagrebačkom Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” čini sve da Hrvatska suzbije epidemiju misterioznog virusa COVID-19, a umirila je i osvojila građanstvo već svojim prvim javnim nastupom.
Kompetentnost, profesionalnost i stručnost priznaju joj i kolege koji su njezina znanstvena istraživanja nagradili sa sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada. Unatoč svemu tome, hrvatski akademici nedavno su odbili prijedlog da profesorica Markotić postane redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te stekne titulu akademkinje!
Doktorica Markotić već je osam godina suradnica HAZU, a za prestižnu titulu akademkinje kandidirao ju je akademik Dragan Dekaris u prosincu 2019. godine. Osim nje, jedine žene, na listi kandidata za nove redovite članove Razreda za medicinske znanosti našlo se još sedam liječnika: Boris Brkljačić, Miro Jakovljević, Bojan Jelaković, Željko Kaštelan, Krešimir Rotim, Željko Sutlić i Siniša Volarević. Ukupno osmero kandidata, a spomenuti Razred – koji čini 16 akademkinja i akademika, imao je pravo na izbor samo triju novih članova.
Na izbornoj sjednici koja je održana u veljači ove godine, u jeku priprema za rat protiv virusa koji je već harao Kinom, neposredno uoči osnivanja Nacionalnog kriznog stožera – okupilo se 15 od 16 akademika. Nakon tajnog glasanja ispostavilo se da su dovoljan broj glasova (najmanje devet) dobila samo dvojica liječnika s Rebra – Bojan Jelaković i Željko Kaštelan, čime su izabrani za kandidate – redovite članove Razreda, a akademici će postati odlukom Skupštine HAZU, koja u pravilu samo potvrđuje odluke svojih razreda.
Doktorica Markotić osvojila je pet glasova te je, zajedno s kolegama Borisom Brkljačićem i Sinišom Volarevićem, ušla u drugi krug glasanja, u neizvjesnu „bitku” za preostalo treće mjesto u Razredu. Ipak, nijedno od njih troje nije osvojilo potrebnih devet glasova.
Profesorica Markotić dobila je taj put samo četiri glasa, zbog čega je treće mjesto ostalo nepopunjeno, a sljedeći izbor novih redovitih članova Razreda za medicinske znanosti dogodit će se tek za dvije godine.
Zašto nije izabrana doktorica Markotić i zašto još nema pravo na naziv „akademik” – nije poznato. Prema Akademijinim kriterijima, „za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati”. Znači li to da njezini rezultati i dometi nisu općepriznati? Da njezini znanstveni članci u uglednim međunarodnim časopisima kao što su Nature medicine i The Lancet nisu odraz izvrsnosti? Poznavatelji prilika u Akademiji kažu kako razlozi njezina odbijanja nemaju veze s njezinom stručnošću, već s odnosima u liječničkim krugovima te – s lobiranjem – s vještinama koje profesorica Markotić u svojoj bogatoj karijeri nije uspjela svladati. Osim profesionalnih, u njezinu životopisu zapisane su i druge vještine: svira pijanino, orgulje, usnu harmoniku, a bavi se i pisanjem i modeliranjem. Od ostalih vještina navela je i preživljavanje u ratnim uvjetima – kao da je znala s kakvom ćemo pošasti biti suočeni.
