Započeo projekt stvaranja umjetne DNK, mnogi se boje rezultata: ‘Duh je pušten iz boce’

Laboratorij ilustracija (Foto: Unsplash)

Započeo je rad na kontroverznom projektu stvaranja ljudskog DNK od nule, za koji se vjeruje da je prvi takav na svijetu. Istraživanje je dosad bilo tabu zbog straha da bi moglo dovesti do stvaranja “dizajniranih beba” ili nepredvidivih promjena koje bi utjecale na buduće generacije.

Međutim, sada je najveća svjetska medicinska zaklada, Wellcome Trust, odobrila početnih 10 milijuna funti za pokretanje projekta, navodeći da bi mogao donijeti više koristi nego štete ubrzavanjem razvoja terapija za mnoge neizlječive bolesti.

Dr. Julian Sale iz MRC Laboratorija za molekularnu biologiju u Cambridgeu, koji sudjeluje u projektu, rekao je za BBC News da je ovo sljedeći veliki korak u biologiji.

Laboratorij ilustraciija (Foto: Unsplash)

‘Znanost se može iskoristiti i za loše svrhe’

“Samo je nebo granica. Proučavamo terapije koje će poboljšati kvalitetu života tijekom starenja, omogućiti zdravije starenje s manje bolesti. Cilj nam je razviti stanice otporne na bolesti koje možemo koristiti za obnovu oštećenih organa, primjerice jetre i srca, pa čak i imunološkog sustava“, izjavio je.

No, kritičari se boje da ovo istraživanje otvara put neetičnim znanstvenicima koji bi mogli pokušati stvoriti poboljšane ili genetski modificirane ljude. Dr. Pat Thomas, ravnateljica organizacije Beyond GM upozorava da je riječ o skliskom terenu. “Volimo misliti da su svi znanstvenici vođeni dobrim namjerama, ali znanost se može iskoristiti i u loše svrhe, pa čak i za ratovanje.“

Detalji istraživanja objavljeni su za 25. obljetnicu dovršetka projekta mapiranja ljudskog genoma, koji je također financirala zaklada Wellcome.

Približava nam se jeziv datum: Nakon ovog dana svi ćemo ‘živjeti u dugu’

Cilj je stvoriti cijeli ljudski kromosom

Svaka stanica u našem tijelu sadrži molekulu DNA koja nosi genetske informacije potrebne za njezino funkcioniranje. DNA je građena od samo četiri manje jedinice — A, G, C i T — koje se ponavljaju u različitim kombinacijama. Unatoč jednostavnosti, sadrži sve informacije koje nas čine onim što jesmo.


Projekt mapiranja ljudskog genoma omogućio je znanstvenicima da čitaju sve ljudske gene poput barkoda. Novi projekt, nazvan Sintetski projekt ljudskog genoma, ide korak dalje — omogućit će znanstvenicima ne samo čitanje DNA, već i njezinu izgradnju, dio po dio, možda jednog dana i u cijelosti od temelja.

Prvi cilj znanstvenika je razviti metode za izgradnju sve većih dijelova ljudske DNA, sve dok ne uspiju sintetski stvoriti cijeli ljudski kromosom. Kromosomi sadrže gene koji upravljaju razvojem, obnovom i održavanjem našeg tijela.

Laboratorij ilustracija (Foto: Unsplash)

Projekt ograničen na laboratorijske uvjete

Oni se zatim mogu koristiti za proučavanje funkcioniranja gena i DNA, što bi moglo pomoći u razvoju učinkovitijih tretmana za mnoge bolesti, izjavio je prof. Matthew Hurles, ravnatelj instituta Wellcome Sanger koji je sekvencirao najveći dio ljudskog genoma.

Rad na projektu bit će ograničen na laboratorijske uvjete, bez pokušaja stvaranja sintetskog života. Ipak, tehnologija će znanstvenicima dati dosad nezabilježenu razinu kontrole nad ljudskim tijelom.

Iako je cilj ovog projekta golem skok u medicini, postoje mnogi skeptici koji smatraju da je rizik zloupotrebe prevelik. Jedan od skeptika je i profesor genetike Bill Earnshaw sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je razvio metodu za stvaranje umjetnih ljudskih kromosoma.

Spas za brojne obitelji s djecom: HZZO ukinuo doplate za pomagalo koje je mjesečno koštalo do 76 eura

‘Ne vjerujem da bismo ih mogli zaustaviti’

„Duh je pušten iz boce“, rekao je za BBC News. „Možemo sada postaviti ograničenja, ali ako neka organizacija s pristupom potrebnoj opremi odluči sintetizirati bilo što, ne vjerujem da bismo ih mogli zaustaviti.“

Zbog etičkih pitanja koje ovaj projekt otvara, uz znanstveni dio, paralelno će se voditi i društveno-znanstveni program kojim će upravljati sociologinja prof. Joy Zhang sa Sveučilišta Kent.

„Želimo čuti mišljenja stručnjaka, društvenih znanstvenika, a posebno javnosti o tome kako se odnose prema ovoj tehnologiji, kakve koristi očekuju i, što je vrlo važno, koje ih brige i pitanja muče“, poručila je sociologinja.