Zagrebačka policija je nakon ogromnog požara koji je planuo u zgradi Vjesnika odmah osigurala mjesto događaja i uvela mjere kojima se štiti sigurnost građana, te započela kriminalističko istraživanje. Naime, prioritet je bio žurno prikupljanje informacija od svih osoba koje bi mogle imati saznanja o uzroku požara.
Objavljivanje neslužbenih informacija u prvim satima nakon događaja može otežati istraživanje, jer podaci mogu doći do osoba koje su predmet policijskih izvida, upozoravaju iz Policijske uprave zagrebačke (PUZ). Policija je naglasila da im je važno pravovremeno informirati javnost, ali isključivo na način koji ne ugrožava istragu. Dodatne informacije objavit će naknadno, kada okolnosti to dopuste, poručili su iz PUZ-a.
No, ovaj slučaj je ponovno otvorio pitanje zakonskih odredbi o izazivanju požara te o kaznama i odgovornosti koje za takva djela propisuje hrvatsko zakonodavstvo. Izazivanje požara može biti dio najtežih kaznenih djela, uključujući i terorizam, navodi se u Kaznenom zakonu.
Što je propisano zakonskim odredbama?
Tako u njemu stoji da počinitelj može biti kažnjen kaznom zatvora od tri do petnaest godina ako se požar izazove s ciljem zastrašivanja građana ili narušavanja ustavnih i društvenih struktura države, dok je za prijetnju takvim djelom propisano šest mjeseci do pet godina.
Po Kaznenom zakonu, kazna iznosi najmanje pet godina zatvora ako je izazivanjem požara nastala smrt jedne ili više osoba ili velika razaranja, a za namjerno usmrćenje kazna je najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor.
Ako je prijetnja podmetanjem požara ozbiljna i usmjerena prema nekoj osobi, kazna je do tri godine zatvora. Kazna od šest mjeseci do pet godina propisana je za kazneno djelo koje predstavlja prijetnju upućenu službenoj osobi, novinaru ili većem broju građana ili je izazvalo snažnu uznemirenost.
