Od prvog siječnja počela je naplata vrlo laganih plastičnih vrećica koje se u trgovinama nalaze, primjerice, na odjelima voća i povrća ili na štandovima na tržnicama. Kako je prvi siječanj bio neradni dan, većina građana s novim pravilom susrela se u trgovinama u četvrtak ujutro kada su krenuli po namirnice.
Cijenu, koja mora biti jasno istaknuta, određuju trgovci. Oni su obvezni na mjestima na kojima krajnji korisnik uzima ovakve plastične vrećice istaknuti i uputu o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO«.
U zagrebačkoj trgovini koju smo posjetili reakcije su različite od kupaca do djelatnika.
“Ja mislim da ih treba ukinuti. Ne naplaćivati nego jednostavno maknuti zato što su ekološka katastrofa. Trebalo bi papirnate vrećice staviti, škarnicle, tako da neke stvari mogu ljudi staviti u to. Neću više koristiti ove vrećice koje se sad naplaćuju. Nisam ih ni prije puno koristila. Nije stvar u tom jednom centu nego je ekološki štetno. Ima ih po cijelom svijetu, svugdje, užasne su. Ne samo te nego i općenito plastične vrećice i sva plastična ambalaža”, rekla nam je Zagrepčanka koju smo zatekli u kupovini.
Pazite što se sve od danas naplaćuje u trgovinama: Nisu plastične vrećice jedina stvar
‘Ja kažem da su penzioneri krivi za to’
“Nema vrećica, dobro di su škarnicli. Ne ljuti me to kaj se naplaćuju vrećice. Ja kažem da su neki penzioneri krivi za to. Zato kaj uzme deset komada tih vrećica da ne mora kupit onu skuplju vrećicu. Vidio sam ja, pogotovo u većim dućanima. Ona uzme deset vrećica i onda sve kaj šopingira stavi u to umjesto da uzme ovu veću vrećicu. Trebalo bi samo škarnicle. Kak ameri imaju, oni imaju i velike škarnicle. Nije problem”, rekao je pak gospodin kojeg smo zatekli u kupnji.
U ovoj trgovini bili su dostupni i škarnicli odmah pokraj malih vrećica koje se naplaćuju, ali to su obzirne djelatnice trgovine same po svom stavile tamo baš kako bi se ljudi imali kako snaći ako ne žele platiti plastične vrećice. Djelatnica trgovine rekla nam je kako ljudi danas još nisu ništa pretjerano komentirali niti se bunili protiv naplate vrećica.
“Ljudi uglavnom ni ne primjećuju. Uzimaju kako su uzimali i prije. Zasad su ravnodušni. Prvi dan je. Valjda kad se malo više počne pisati o tome pa će više komentirati. Tamo je izložena i obavijest i cijena i prilikom kupnje im isto tako kažemo da se od danas naplaćuju te vrećice. Kažu ok, znam, i to je to. Nitko nije rekao neću. Ljudi koji su i prije bili na taj način osviješteni ni ne uzimaju te vrećice, a oni koji uzimaju njima svejedno”, poručila je djelatnica trgovine.
‘Industriju treba opalit po džepu’
Voće i povrće, pojasnila nam je djelatnica, može se kupiti i na način da se stavi na vagu, naljepnica koju vaga izbaci se zalijepi na ruku ili nekako, a roba se stavi u platnenu ili kakvu već vrećicu kupac ima. Ali nisu Zagrepčani blesavi. Jasno im je koja je prava adresa i način kako zaustaviti prekomjernu plastičnu ambalažu. Imali su slične poruke vezano uz rješenje.
“Mislim da bi industriju trebalo malo jače opalit po džepu jer oni su ti koji proizvode. Sjećam se vremena kad plastike uopće nije bilo. Snašli smo se i bez toga, odnosno naši roditelji i sve je funkcioniralo. Nešto bi trebalo napraviti s tom industrijom koja proizvodi sve više i više tog otpada”.
“Svi su protiv te plastike. Pa ja kad dođem doma imam više plastike nego kaj sam kupil u dućanu. Evo vam jedna plastika, druga plastika. Sve je u plastikama. Pa ajmo zabranit da uopće ne dođe u plastici. E to je pametno, a ne da tu nas male. Pa ja kad dođem doma jedna vrećica mi je samo plastika nakon što pospremim u frižider. A zakaj se to pakira u plastiku. Ko to dozvoljava. Pa tako je bilo prije. Svaka salama je sad pakirana u plastiku. Nekad su visile u dućanu, zimska, čajna, sad je sve u plastikama. Nije poanta tu ovim jadnim vrećicama”, komentirali su Zagrepčani.
Umirovljenici zadovoljni: Od 1. siječnja 2025. ipak im ostaje važna povlastica
Potrošnja plastičnih vrećica
Naime, podaci govore da je 2017. godine građanin EU-a u prosjeku potrošio 198 plastičnih vrećica godišnje. Cilj zacrtan Direktivom bio je da se potrošnja plastičnih vrećica po glavi stanovnika do 2019. godine smanji na 90.
Cilj je praktički postignut jer je potrošnja smanjena na 93 plastične vrećice po stanovniku. Sljedeći zacrtani cilj je da se do kraja 2025. potrošnja smanji na samo 40 plastičnih vrećica po stanovniku.
Danska je, primjerice, već 2021. smanjila prosječnu godišnju potrošnju plastičnih vrećica po stanovniku na samo 32, Švedska na 16, Portugal na 9, a Belgija na samo pet. S druge strane, iste 2021. godine se, prema podacima Eurostata, najviše laganih plastičnih vrećica po stanovniku trošilo u Litvi – čak 271, a u Latviji – 204.
Hrvatska je, uobičajeno, u sredini europske ljestvice s potrošnjom od 107 laganih plastičnih vrećica po stanovniku. Smanjenje je postignuto budući da je 2017. prosječni Hrvat trošio više od 150 takvih vrećica godišnje.
