Novu stranicu znanstvene povijesti ispisali su hrvatski znanstvenici sa zagrebačkog instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama iz Italije i Slovenije.
Naime, još 5. kolovoza prošle godine, ova skupina znanstvenika je tijekom ministarskog sastanka zemalja G20 u Trstu izvela prvu javnu demonstraciju međueuropske kvantne komunikacijske mreže, a osim što je riječ o velikom tehnološkom uspjehu, zanimljivo je istaknuti i kako Hrvatska uopće ne spada u skupinu G20 najmoćnijih ekonomija svijeta.
O rezultatima ove demonstracije pisano je i u znanstvenom radu koji je nedavno objavljen u uglednom znanstvenom časopisu Advanced Quantum Technologies.
Projekt su s Hrvatske strane vodili dr. sc. Mario Stipčević i dr. sc. Martin Lončarić s IRB-a, te prof. dr. Dragan Peraković i dr. sc. Ivan Cvitić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a znanstvenicima se pridružila i domaća tvrtka Odašiljači i veze (OIV).
“Uspješnom realizacijom ovog pothvata postavili smo temelje za realizaciju kvantne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, dok je na razini Europske unije ovaj eksperiment postavio kamen temeljac za širu europsku kvantnu komunikacijsku mrežu – EuroQCI i to u okviru glavnih programa EU-a Digitalna Europa te programa Connect Europe Facility. Objašnjava Stipčević koji, osim što je koautor znanstvenog rada o eksperimentu s mrežom, koji je inače na IRB-u i voditelj Laboratorija za fotoniku i kvantnu optiku.
Kibernetički napadi u porastu
Kvantna mreža izrazito je značajna jer dok je internetski promet u porastu, još je brži i intenzitet kibernetičkih napada na informatičku infrastrukturu koji mogu ugrozizi sigurnost običnih građana ali i državnih institucija i industrija.
Kvantna mreža je stoga postala jedan od važnijih strateških ciljeva država diljem svijeta jer kvatna enkripcija koja funkcionira razmjenom fotona, odnosno djelićem elektormagnetskog zračenja, bez naboja i mase, a koji se giba brzinom svjetlosti.
Zbog takve brzine, ovakva vrsta mreže omogućuje momentalno uočavanje pokušaja hakerskog upada.
“Pretpostavimo da netko pokuša presresti ovu vrstu komunikacije. U tom slučaju, on biva trenutno otkriven i prije nego što je došao do podataka koje je želio ukrasti, a upravo to jamči maksimalnu zaštićenost podataka i komunikacije,” ustvrdio je koautor znanstvenog rada i znanstvenik na projektu, dr. Lončarić.
Tijekom eksperimenta, uspostavljena kvantna mreža stabilno je povezivala Trst i Rijeku (putem namjenske optičke veze dugačke 100 kilometara), kao i s Ljubljanom preko “pouzdanog čvora u Postojni”.
Uspješna demonstracija daje zamah u leđa spomenutoj mreži EuroQCI kojoj se Hrvatska priključila među prvima, a uz poboljšanje digitalnog suvereniteta Europske unije, očekuje se i poboljšanje industrijske konkurentnosti u narednim desetljećima.
“Opisani eksperimentalni rezultati, kao i interes za jedan od najvažnijih događaja u
međunarodnoj politici, pokazuju zrelost tehnologije kvantne komunikacije, stavljajući ga u
središte pozornosti za potrošačke aplikacije u bliskoj budućnosti” zadovoljno je zaključio dr. Stipčević.
