Zagrebački političari o vojnom roku: ‘Svakako je nezaboravno iskustvo’

Hrvatska uvodi obvezni vojni rok koji će započeti 1. siječnja 2025. godine i trajat će dva mjeseca. Tijekom tog razdoblja, ročnici će proći osnovnu vojnu obuku koja će obuhvatiti ključne vještine potrebne za suočavanje s mogućim sigurnosno-vojnim ugrozama. Predviđa se da će oko četiri i pol tisuće ročnika proći ovu obuku, a za svoj trud dobit će i novčanu naknadu.

Prema trenutnom Zakonu vojni rok mogu služiti mladići od 18. do 27. godine života, a još se treba odlučiti koja će biti tzv. nulta generacija koja će prva dobivati pozive za obavezni vojni rok.

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo obrane predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja, prema navodima oko 700 eura, a moguće je i da će se mjeseci provedeni na vojnom roku računati i u radni staž.

„Nisam čuo zbog čega se uvodi vojni rok“

Zamrzavanje obveznog vojnog roka stupilo je na snagu 2008. godine, nakon što je Sabor prihvatio izmjene Zakona o obrani. Umjesto obveznog vojnog roka, Ministarstvo obrane od tada prima dobrovoljne ročnike.

Dio javnosti ponukan ratovima, koji su relativno blizu nas, pozdravlja obvezno služenje vojnog roka, dok drugi smatra da je to korak unatrag. Pitali smo što o ovoj novini misle zagrebački političari te jesu li i oni služili vojni rok.

Dva su potencijalna razloga za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka: sustav profesionalizirane vojske ne funkcionira dovoljno dobro ili je porasla ugroza sigurnosti na međunarodnoj razini, kaže v.d. predsjednika zagrebačkog SDP-a Branko Kolarića. „Od HDZ-a do sada nisam čuo jasno i ne dvosmisleno zbog čega se uvodi vojni rok i željno to iščekujem čuti“, kaže Kolarić.

Uskoro kreće obvezni vojni rok, ministar otkrio detalje: ‘Nema prostora za uštedu’

Moramo se osloniti sami na sebe

Cilj obveznog vojnog roka je omogućiti ročnicima stjecanje temeljnih vojnih vještina, uključujući osnovnu pješačku obuku, organizaciju vojske te elemente zaštite. U kratkom vremenskom periodu od dva mjeseca, struka smatra da je moguće usvojiti dovoljno znanja i vještina koje mogu biti od ključne važnosti u kriznim situacijama.

„Podržavam uvođenje obaveznog služenja vojnog roka minimalno dva do tri mjeseca“, kaže potpredsjednik zagrebačkog HDZ-a Mario Župan.

Preispitivanje o služenju vojnog roka je itekako opravdano s obzirom na rastuću eskalaciju i konflikte u svijetu, na rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, kaže predsjednik zagrebačkih Socijaldemokrata Davor Bernardić. „S druge strane pokazalo se da kada je na Zagreb pala bespilotna letjelica nije bilo adekvatnog odgovora. Prema tome moramo se sami na sebe osloniti i na svoje snage kada je u pitanju sigurnost“, ocjenjuje Bernardić.

Vojni rok u dvije vojske

Većina naših sugovornika je služila vojni rok ili bili sudionici Domovinskog rata. „Služio sam vojni rok u OSRH 1999. godine. Temeljnu obuku prošao sam u vojarni u Požegi, zatim sam pohađao časničku školu u Zagrebu, a završni dio obuke bio je u Jastrebarskom. Imam čin natporučnika u pričuvi“, kaže Kolarić.

„Služio sam dvije vojske. U JNA sam prošao pješadijsku obuku, služio sam od 1. kolovoza 1985. do 16. kolovoza 1986. i tada sam imao dojam da mi je netko oteo tih 387 dana života, odnosno, kako je to slikovito rekao jedan prijatelj, iščupao ih kliještima. No, već nekih pet godina kasnije, u listopadu 1991., kad su JNA i četnici napali našu zemlju, znanje stečeno u vojsci bivše države pokazalo se korisnim“, kaže gradski zastupnik Zorislav Antun Petrović iz Zelene alternativa – Održivi razvoj Hrvatske.

Dodaje da je u sklopu prvo Zbora narodne garde, a potom 149. brigade Hrvatske vojske bio na ratištima na Kupi i Novoj Gradiški. „Držali smo položaje u Lijevom Sredičku na samoj obali Kupe, odnosno u Cerničkoj Šagovini, desetak kilometara sjeverozapadno od Nove Gradiške, na obroncima Psunja. Nismo imali ofenzivnih borbenih djelovanja, no u to doba je bilo ključno zaustaviti daljnje napredovanje neprijatelja“, prisjeća se Petrović.

Obavijesti u sandučićima zbunile Zagrepčane: Doznajemo što u njima piše i kako morate postupiti

Iskustvo iz Domovinskog rata pokazalo je važnost vojnog roka

Jedni su vojsku služili, drugi nisu jer to više nije bilo moguće. „Služio sam vojni rok od 10 mjeseci, od sedmog mjeseca 1995. do petog mjeseca 1996. godine“, kaže Mario Župan. „Vojsku nisam služio, to je bilo vrijeme kada se vojska smanjivala i dokidala“, kaže Davor Bernardić.

Upravo iz iskustva Domovinskog rata Petrović je shvatio koliko je bilo važno da je odslužio vojni rok, naučio baratati osobnim naoružanjem i neke temeljne taktičke elemente ratovanja. „Da je bivša država imala profesionalnu vojsku nisam siguran bismo li uspjeli sakupiti dovoljno ljudi koji bi mogli pružiti otpor dok se ne uvježbaju novi ljudi“, kaže Petrović.

„Vojni rok je svakako nezaboravno iskustvo, najvažnije što sam naučio jest da mogu izdržati puno više nego što bih prije vjerovao da mogu. Bilo je puno frustracija ali i pozitivnih sjećanja i osjećaja solidarnosti među vojnicima u klasi. Sjećam se da je kasnije u modi bilo civilno služenje vojnog roka i da je bilo jako malo redovnih ročnika“, prisjeća se Kolarić.

Mora postojati širi konsenzus

“Opremamo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih na način kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada”, najavio je ministar obrane Ivan Anušić.

Kada je u pitanju služenje vojnog roka to mora biti širi društveni konsenzus, procjenjuje Bernardić. To posebno mora biti politički konsenzus između vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga predsjednika Zorana Milanovića i Vlada te Hrvatskog sabora. Jedino u takvom dogovoru, a ne jednostrano uvođenje vojnog roka, može se postići kompletan efekt uvođenja vojnog roka. Nije dobro da se nešto lomi preko koljena ako to nije dobro iskomunicirano s javnosti, opozicijom, Predsjednikom… To ne smije biti jedna od stvari na kojoj će se Hrvatska dijeliti“, upozorava Bernardić.

Petrović smatra da bi bilo dobro uvesti obavezni vojni rok, no nikako ne od godine dana. U nekoliko mjeseci bi se bez većih problema moglo savladati temeljne vještine. „I da, svjestan sam da će uvijek biti ljudi koji će izbjegavati tu obavezu, vidio sam koliko njih je eskivirao kad je trebalo zaustaviti JNA i četnike, no opet mislim da su ljudi obučeni za ratovanje daleko bolja garancija sigurnosti zemlje nego članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Da, NATO je najjači vojni savez na našem planetu, no nama je ipak više stalo do naše zemlje nego bilo kome drugome“, kaže Petrović.