Veliki odron na zagrebačkom odlagalištu Prudinec-Jakuševec u kojem su ozlijeđena tri djelatnika ponovno je u fokus zagrebačke javnosti gurnuo pitanje rješavanja problema otpada u Zagrebu. Zbog odrona će neko vrijeme biti otežan odvoz otpada, no još je veći problem što odlagalištu Prudinec istječe vrijeme. Direktor Čistoće Davor Vić rekao je kako će se odlagalište uskoro morati zatvoriti jer se već koristi ploha koja je na samom kraju cijele lokacije.
‘Bez odlagališta Zagreb će biti mrtav grad’
Upitno je koliko su građani Zagreba svjesni razmjera ovog problema i nastale situacije. Na njezinu izrazitu kritičnost već godinama upozorava dr.sc. Zlatko Milanović, stručnjak za gospodarenje otpadom koji je autor prve knjige o odlagalištu te koautor niza knjiga i članaka o otpadu. Između ostalog i knjige Otpad nije smeće iz 2002. Sudjelovao je i u projektu sanacije smetlišta „Jakuševec“ i na istoj lokaciji izgradnje uređenog odlagališta Prudinec. Inače taj je projekt završen u planiranom roku i za manje financijskih sredstava.
U javnosti građani istočnog dijela Zagreba opravdano protestiraju zbog neugodnih mirisa iz odlagališta Prudinec, ali na odlagalištu je ugrađen sustav otplinjavanja s više od 130 plinskih zdenaca za isisavanje odlagališnog plina iz tijela odlagališta. To je jedino odlagalište otpada u RH na kojem se iz odlagališnog plina proizvodi električne energija (4 MWinst.).
Nije građanima objašnjeno da kod odlaganja neobrađenog komunalnog otpada obavezno nastaje odlagališni plin i emisije smrada.
Sustav otplinjavanja može kod odlaganja neobrađenog (neoporabljenog) komunalnog otpada prikupiti velike količine odlagališnog plina, ali nikako sve količine plina. Zato je paralelno sa provedbom sanacije smetlišta pripremljen projekt energane na otpad koji je Zagrebu osporila nacionalna komisija.
Od tada sustavno postoji otpor javnosti projektima energijske oporabe otpada. U konačnici na odlagalištu je odloženo gotovo 12 milijuna m3 neobrađenog otpada. Trenutno se odlaže na plohi 6 i više nema nove uređene površine za odlaganje. Bez odlagališta Zagreb je „mrtav“ grad, a to je vidljivo i ovih dana.
Otpad nije smeće
„U odnosu na prošlu godinu u Hrvatskoj se po stanovniku povećava količina otpada. Porastom BDP bolje živimo, ali i povećavamo količinu otpada RH proizvodi manje količine komunalnog otpada od prosjeka EU zemalja. Međutim polazeći od formule Svjetske banke polazeći od BDP-a po stanovniku u RH proizvodimo najviše otpada. To je ogroman problem našeg društva, koji posljedice ubrzane tranzicije i moramo ga brzo riješiti“, naglasio je u razgovoru za Zagreb.info Milanović
Stanje na odlagalištu Prudinec, ili kako ga ljudi zovu Jakuševec, je izuzetno teško. Sigurno će se riješiti i može se barem privremeno riješiti. Daljnje odugovlačenje rješenja za miješani komunalni otpad biti će katastrofalno. Samo je pitanje vremena (3,4,5, ili 6 godina) kada će nestati površina za odlaganje otpada. Kada dođe nulta točka” biti će kasno, rekao je zagrebački doktor za odlaganje otpada pa, da ne bi bilo zabune dodatno naglasio što znači “nulta točka”.
“Nulta točka znači da nećemo imati gdje s otpadom. Ako neće imati gdje s miješanim komunalnim otpadom, ja to stalno govorim, Zagreb će biti mrtav grad. Mnogi spominju Napulj gdje je kriza nastala kada je „iz komercijalnih razloga“ zatvoreno odlagalište. Međutim brojni veliki gradovi kada su ispunili odlagalište imali su ogromne probleme te odvoze otpad i više od 100 km na mjesto konačnog zbrinjavanja.”
(Foto: Damir Krajac/CROPIX)
Izbjegavanje stvaranja otpada
Govoreći o tome koliko je kompleksno riješiti pitanje Jakuševca Milanović je rekao kako se otpad u velikim metropolama razvijenih država obvezno prije odlaganja oporabljuje i to sukladno Cjelovitom (integralni) sustavu gospodarenja otpadom.
Prije svega, kaže, trebamo znati da trebamo izbjegavati i smanjivati otpad. Ponovna uporaba otpada su i trgovine rabljenim stvarima, Hrelić i prodaja starih udžbenika itd.
“Ne može biti rasprave o tome spalionica ili odvojeno sakupljanje. Uvijek je odvojeno sakupljanje prvi prioritet, ali nije važno samo pratiti količinu već i čistoću/kakvoću odvojeno sakupljenih frakcija otpada. Za postizanje tog cilja građane treba motivirati te redovito informirati i educirati“, poručio je stručnjak.
Novi režim odvoza smeća zbog odrona na Jakuševcu: Neka mjesta bit će prioritet
‘Grijeh je ne kompostirati’
Istaknuo je da je rješenje za Zagreb odgovorno gospodarenje otpadnim tvarima u kojima su akumulirane prirodne vrijednosti. Treba shvatiti da otpad nije smeće koje samo treba čim prije negdje odvesti samo da ne bude na vidiku i da nam ne smrdi.
Naglasio je da su u otpadu brojne sirovine koje neiskorištene sada i dalje bacamo u tijelo odlagališta. Pored toga odloženi otpad je velika ugroza okoliša, klime i zdravlja ljudi. Odlaganje neoporabljenog ili neobrađenog biorazgradivog otpada je naročito opasno.
“Zeleni otpad je grijeh ne kompostirati već na licu mjesta nastanka. Tko ima prostora u malim lokalnim sredinama ili okolice kuće treba biootpad kompostirati. U nedostatku prostora, obrada biootpada može se organizirati na balkonu ili u podrumu”, rekao je
U takvim je uvjetima najbolje koristiti posebnu vrstu gujavica (Eisenia foetida – “kišna gujavica”, za početak dovoljno 100 gujavica – nabaviti kod uzgajivača). Koriste se različite posude koje na stijenkama imaju rupice zbog prozračivanja i drenaže.
Zahtijeva se povećana vlažnost kompostnog materijala, a zimi grijani prostor. Ispod posude s gujavicama, potrebno je staviti posudu za procijeđenu vodu te vodu redovito prazniti. Na donju posudu s kompostnim materijalom moguće je staviti još jednu posudu (mora imati izbušeno dno kako bi gujavice mogle prijeći u nju). Odvojeno sakupljeni biootpad u naseljima se odvozi uspješno oporabljuje u velikim kompostanama i bioplinskim postrojenjima.
Ispravno odvajanje je zakon
“Zakon o otpadu propisuje da građani kao proizvođači otpad moraju odvojeno odložiti. Ali ne samo odvojeno odložiti nego ispravno odvojeno odložiti i to treba naglasiti. Odvojeno sakupljanje nije samo sebi svrha nego treba ga obvezno iskoristiti i energetski oporabiti.
EU zabranjuje odlaganje neoporabljenog otpada kao i odlaganje odvojeno sakupljenog otpada. Ako se odvojeno sakupljeni biotpad baci u odlagalište zajedno s miješanim komunalnim povećava se ugroza odlaganje opterećuje okoliš i nepotrebno povećava troškove. Isto tako plastika, staklo, metal i ostale posebne vrste otpada”, rekao je Milanović pa naveo čest primjer.
“Ljudi često u zelene kontejnere za staklenu ambalažu bacaju metalne poklopce staklenki, metalne čepove, porculanske šalice, tanjure i drugu keramiku. To su nečistoće koje uveliko otežavaju proizvodnju nove staklene ambalaže. Molim građane da baš nikada te nečistoće odlažu u zelen spremnike. To sad ovako zvuči školski, ali, vjerujte mi, stvara ogromne probleme.”, poručio je.
Dramatična snimka odrona na Jakuševcu iz zraka: ‘Jedva sam izvukao živu glavu’
Milanović zaključuje kako je zbog neoporabljenog otpada vrlo velika ugroza okoliša i naročito zdravlja ljudi. Uređenjem (brtvljenjem i drugim tehničkim mjerama) te se ugroze smanjuju, ali ne i potpuno izbjegavaju. Posljednje tri godine u Zagrebu se ubrzano povećava odvojeno sakupljanje te treba edukacijom i komunikacijom što je moguće prije smanjiti i udio nečistoća u odvojeno sakupljenom otpadu, te smanjiti lokacije „divljih“ deponija. Sve je više posjeta reciklažnim dvorištima. Nadzor odlaganja otpada također treba unaprijediti, jer i kažnjavanje je edukacija pučanstva.
