Divlje svinje šeću dječjim igralištem! Divlje svinje na Jankomiru! Krdo divljih svinja u Zagrebu! U Dubravi šeću divlje svinje! Samo su neki od naslova koje čitamo posljednjih godina. I dok neki tvrde da je to potpuno normalno, drugi su pak zabrinuti jer se divlje životinje šeću po naseljima.
U velikim gradovima u Europi, pa i Zagrebu, primjećuje se sve veći broj divljih životinjskih vrsta koje se doseljavaju. Zašto je tome tako pitali smo na Veterinarskom fakultetu.
Divlje životinje su uobičajene u gradovima
Mnoge divlje životinje žive u neposrednoj blizini ili unutar naselja, kaže izv. prof. dr. sc. Magda Sindičić s Veterinarskog fakulteta. Kako je čovjek zauzimao sve više prirodnih staništa i širili smo naselja, tako su se mnoge vrste prilagodile suživotu sa čovjekom, među njima su npr. brojne vrste ptica, zatim lisice, čagljevi, kuna zlatica, te divlja svinja.
„Prisutnost divljih životinja u naseljima je uobičajena u cijelome svijetu, pa tako primjerice u nekim gradovima susreću i medvjede te velike vrste jelena poput losa. Posljednjih nekoliko desetljeća raste brojnost divljih svinja u cijeloj Europi, te su one uobičajena pojava u mnogim metropolama Europe“, pojašnjava naša sugovornica.
Vjerojatno je najpoznatiji slučaj Berlin gdje 20 posto površine grada čini šuma i samo u jednoj od gradskih šuma (Grunewald) godišnje se odstrijeli preko 1000 divljih svinja. Grad Zagreb se smjestio u neposrednoj blizini Medvednice te su na rubovima grada mnoga staništa koja odgovaraju divljim svinjama, stoga se ta vrsta i nastanila unutar grada, kaže profesorica Sindičić.
Zagrepčani u strahu od opasnih životinja: ‘Svaku večer dođu iza kuće susjeda’
Što činiti ako sretnete divlju svinju?
Ono što plaši Zagrepčane je kako će divlje životinje, u ovom slučaju divlje svinje, reagirati na ljude, kućne ljubimce, iskočiti pred automobil. U raznim kvartovskim Facebook grupama stanovnici izražavaju legitiman strah, što učiniti ako naiđete na divlju svinju?
„Prilikom susreta sa svakom divljom životinjom, tako i divljom svinjom čovjek se ne smije približavati životinji, ne smije ju pokušati dirati niti hraniti. Treba ostati miran, ne galamiti te napustiti to područje. Posebno treba biti oprezan ako je čovjek u pratnji psa koji može napasti divlju svinju. Divlje životinje, tako i divlja svinja, čovjeka napadaju u iznimnim situacijama, kada se one osjete ugroženima“, pojašnjava profesorica Sindičić.
Otpad bacati pravilno da ne privuče životinje
Dolazak divljih životinja u gradove postavlja izazove za lokalne vlasti, koje moraju pronaći ravnotežu između zaštite prirode i sigurnosti građana. U tom kontekstu, važno je provoditi sustavno praćenje i upravljanje divljim životinjama kako bi se osigurala harmonija između urbanog i prirodnog okoliša. No to uvijek nije lako.
„Gotovo je nemoguće u potpunosti ukloniti divlje životinje iz gradova, uostalom mnoge od njih su korisne i važne za očuvanje naše bioraznolikosti i kvalitete života. Divlje svinje naravno nisu poželjne u gradovima, a važan alat prevencije je održavanje zelenih površina na rubovima grada. To su nekoć bile poljoprivredne površine koje su danas zarasle u šikaru koja je pogodno stanište za divlje životinje“, kaže profesorica Sindičić.
Također dodaje da treba neutralizirati sve izvore hrane koje mogu privlačiti svinje, primarno pravilno zbrinjavati kućni otpad na način da nije dostupan životinjama. Posljednju godinu Grad Zagreb u suradnji s Veterinarskim fakultetom te Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu poduzimaju mjere kontrole brojnosti divljih svinja unutar grada.
