U srijedu je u Zagrebu odžano javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, kojem su prisustvovali svi dionici kojih se tiče ova tema – od gradskih vlasti, koje su izlagale Studiju, do građanskih inicijativa te stručnjaka koji upozoravaju na ovaj dokument kao nedovoljno usmjeren na rizike koji nisu uzeti u obzir, a koji prijete građanima, poput ugrožavanja poljoprivrednih površina, vode, kao i zbrinjavanja goriva iz otpada koje bi se tamo trebalo proizvoditi.
Na ovom javnom izlaganju Studije bila je prisutna i Dina Dogan, zagrebačka političarka, bivša zastupnica u Gradskoj skupštini, koja je svoje mišljenje o ovoj temi iznijela u poduljem statusu na Facebooku.
“Grad Zagreb je ušao u javnu raspravu o Studiji o utjecaju na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom Zagreb (CGO). Bili smo danas tamo. Iako se projekt predstavlja kao cjelovito rješenje, otvorena su brojna pitanja koja pokazuju da projekt nije dovršen ni strateški ni financijski”, počinje Dina svoj status.
Ključna pitanja
“Zagreb je već imao gotove projekte – biokompostanu u Novskoj i sortirnicu otpada na Žitnjaku – za koje su bile pripremljene građevinske dozvole i osigurana sredstva iz europskih fondova u vrijednosti većoj od 80 milijuna eura. Od tih se projekata odustalo, uz objašnjenje da se “EU regulativa promijenila” i da sve mora biti na jednoj lokaciji.
To nije točno. Europska direktiva o otpadu propisuje integrirani sustav, ali nikada nije zahtijevala centralizaciju. Naprotiv, i sada se u sklopu CGO-a planiraju pretovarne stanice na više lokacija, što samo potvrđuje da tvrdnje gradske uprave Grad Zagreb nisu istinite.
Osim toga, i dalje nema jasnih odgovora na ključna pitanja:
– Što će biti s 120.000 tona goriva iz otpada (RDF/SRF) koje će nastajati svake godine, a za koje ne postoji niti pismo namjere o preuzimanju?
– Zašto se u javnu raspravu ulazi prije nego što je usvojen Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029., iako taj dokument treba biti temelj svakog projekta?
– Koliki će dio sustava biti financiran EU sredstvima, a koliki izravno iz džepova građana? Građanima se ponavlja da “nema EU sredstava”, iako nacionalni planovi predviđaju mogućnost sufinanciranja određenih komponenti sustava.
– Zašto su propala već osigurana EU sredstva za ranije projekte, a sada se ide u skuplji model financiranja koji u potpunosti pada na teret građana?
Zagrepčani zabrinuti za svoje zdravlje: ‘S tog mjesta stiže hrana za tisuće ljudi’
EU fondovi
Pritom valja jasno naglasiti: nije istina da se CGO Zagreb ne može financirati iz EU fondova. Hrvatska već ima primjere centara financiranih iz Kohezijskog fonda (Marišćina, Kaštijun). No, odobrenje sufinanciranja ovisi o tome hoće li projekt dobiti pozitivnu ocjenu JASPERS-a, tijela koje za Europsku komisiju provjerava usklađenost velikih infrastrukturnih projekata s EU regulativom.
Ako projekt ne bude usklađen s hijerarhijom otpada (prevencija – ponovna uporaba – reciklaža – oporaba – odlaganje) i ako bude financijski preskup u odnosu na učinke, Europska komisija ga neće odobriti. U tom slučaju sve troškove snosit će građani Zagreba.
CGO Zagreb treba biti financijski održiv, u skladu s EU regulativom i hijerarhijom otpada, te razvijan na temelju strateških planova koje Grad još uvijek nije usvojio. Građani zaslužuju transparentne informacije i odgovore na ova pitanja prije nego što Zagreb uđe u projekt koji može dugoročno oblikovati financijsko i okolišno opterećenje grada”, zaključuje u statusu.
