Mnogi ne mogu zamisliti život bez mesa, vodećeg izvora proteina za sve one koji prakticiraju dijetu bez restrikcija oko konzumacije mesnih i/ili mliječnih proizvoda. Situacija s mesom je uvijek posebno osjetljiva, prvenstveno zbog kvarljivosti proizvoda i strogih higijenskih kontrola kroz koje meso mora proći prije nego li sjedne na police naših trgovina.
Mnogi se pitaju i o mesnom porijeklu. Jasno, većina bi rado konzumirala mesne proizvode domaće proizvodnje, ali su zbog cijene i dostupnosti često osuđeni meso kupovati u trgovinama velikih internacionalnih lanaca. Za dio Hrvata dileme nema jer je jedina opcija trgovina i pakirano meso, uz povjerenje o podatke s ambalaže, poglavito brojki koje označavaju istek roka trajanja.
S druge strane tržnica nudi i drugačiju ponudu mesa. Male mesnice, uglavnom s tek nekoliko poslovnica na raznim gradskim tržnicama diče se oznakama ‘domaćeg’ i svježeg mesa, a to smo uostalom i sami vidjeli jutros u prizemlju Dolca koji je bio neobično prometan na radni dan sredinom srpnja.
(Foto: Josip Bandic / CROPIX)
‘Problem je što smo dopustili da se uopće prodaje’
Cilj i zadatak su bili su jasni, pronaći trgovce domaćih proizvoda koji su voljni dati ocjenu, odnosno usporedbu proizvoda iz marketa u odnosu na one koje i sami prodaju. Mnogi nisu htjeli pred mikrofon, ali pronašli smo prodavačicu Miru u malenoj mesnici koja nam je objasnila zašto su trgovački lanci takvi kakvi jesu, po njenom mišljenju inferiorni u odnosu na proizvode s tržnice.
“Situacija je jasna, pa ne može trgovački lanac koji mora poslati tko zna koliko paketa mesa diljem zelje u kratkom roku biti mjesto kvalitetnog proizvoda. Pa meso je kvarljivo, osjetljivo, pogotovo u transportu. Problem je što smo uopće dopustili da se takvo što prodaje u takvim lancima. Ne kažem to da bi kupci došli k meni i kolegama, dapače, nek si svak kupi koliko može i što može.
Problem je što su zbog takvih praksi uveli razne prakse za konzervaciju kako bi takvi proizvodi ostali svježi. Još su i jeftiniji, jednostavno je tamo meso jeftinije a ljudi nemaju novca i onda će radije uzeti paket tamo kako bi dobili nekoliko dekagrama materijala više nego u mesnici”, ispričala nam je.
(Foto: Josip Bandic / CROPIX)
Važna je boja
Pitali smo ju i o strahu kupaca. “Znate kaj, tko se boji, taj je na tržnici, premda i tu ljudi redovito pitaju o porijeklu mesa. Strah je opravdan, pa vidite i sami kaj se sve slika po internetu i uredno prodaje. Znate ima tu i ljudi slabijeg vida, oni kupe što uvijek kupuju, a kako je sve to pakirano računaju da je s mesom sve u redu.
Onda se pojave tu, nekad i pokažu što su dobili u dućanu”, nastavlja. Čini se i da nikada nije bilo lakše prepoznati je li meso kvalitetno. Treba vam samo jedan dlan i fokusirana osjetila. “Pa znate za meso što se kaže. Prvo – boja. Ona mora biti ujednačena po površini. Nije svo meso isto, junetina vam je recimo tamno, tamno crvena a piletina u nekoj svijetloj roza boji. Nikada ne kupujte tamno, sivo, bezbojno i slično, to vam je znak da nešto ne štima.
Mirisa ne smije biti, odnosno oko mesa ne bi smjeli osjetiti nikakve intenzivne ili neugodne mirise na kupljenom komadu mesa. Imate li trik jedan. Prstom stisnite na površinu svježeg komada. Ako se meso odnosno ta udubina vrati na svoje prvotno stanje, friško je. Uglavnom lošiji komadi koji nisu svježi, kad stisnete meso, ostane udubina, u tome je razlika.
Problem mljevenog mesa
Oko mljevenog mesa je posebno skeptična. “Znate kaj, ako već kupujete mljeveno meso, obavezno inzistirajte da se meso pred vama melje, to je vrlo bitno. Mljeveno meso najbolje sakrije kad nešto ne štima”, zaključila je. Prije ali i nakon razgovora, u šetnji tržnicom smo primijetili kako se meso redovito kupuje na štandovima s domaćim proizvodima.
Ipak, za mnoge je takvo meso nedostupno i/ili skupo. Marketi prodaju drugačije proizvode koji su “baždareni” za masovnu proizvodnju, dulje skladištenje i slično. Svi ti procesi nužno kompromitiraju meso, a tržnica sa svježim proizvodima je privilegija koju si odnednavno tek rijetki mogu priuštiti.
Lidl uvodi veliku novost za kupce: Od 4. kolovoza kreće primjena
