Hrvatska bi, prema navodima Jutarnjeg lista, trebala vratiti najmanje milijardu kuna u Fond solidarnosti, jer je zbog loše preraspodjele sredstava, neće stići potrošiti novce u roku od – šest mjeseci. Sada se od Ministarstva graditeljstva traži da preraspodjeli ta sredstva tamo gdje će se moći potrošiti, u području kulture i zdravstva, piše N1.
Naime, protupotresna obnova ide iznimno sporo, pa se i upravo zbog toga – novac ne troši. A to uostalom, najbolje znaju stanovnici zagrebačkih zgrada u centru grada koje su najviše stradale u potresu, a pripadaju kulturnoj baštini i samim time su “pod” Ministarstvom kulture.
Sada se od Ministarstva graditeljstva traži da preraspodjeli ta sredstva tamo gdje će se moći potrošiti, u području kulture i zdravstva, piše N1.
Kako je istražio N1, 2,2 milijarde kuna iz Fonda alocirane su u Zagrebu, no objektivno ne postoji potreba za tolikim financijskim sredstvima, pa će glavni grad imati projekata u vrijednosti od tek polovine predviđenih sredstava.
Prometnicama više nego baštini
Sredstva iz Fonda za obnovu namijenjeni su obnovi po segmentima, a tamo ima baš svega. 820 milijuna kuna u Fonduz predviđeno je za obnovu prometnica, a one u potresu nisu stradale, pa će tako Zagreb prijavio samo obnovu dijelova mostova i to protupotresnim ojačavanjem. Predviđeni trošak je oko 40 milijuna kuna. Procjenjuju da bi tu mogli “navući” tek oko 200 milijuna kuna projekata, koji obuhvaćaju i čišćenje grada od ruševina nakon katastrofe, piše N1.
Ministarstvu kulture i medija prediđeno oko 870 milijuna kuna za obnovu kulturne baštine. Odnosno, tek 50 milijuna kuna više nego Zagrebu za prometnu infrastrukturu koja nije ni stradala u potresu, dok je svima vidljivo i jasno da su upravo kulturni i sakralni objekti najviše nastradali u zagrebačkom potresu.
Obnova zgrada
Ministarstvu zdravstva za sanaciju bolnica bilo je namijenjeno nešto više od milijardu kuna, piše Jutarnji list, a potpisali su ugovore u vrijednosti 1,9 milijardi kuna. Ministarstvu znanosti i obrazovanja alocirano je 953 milijuna kuna, a potpisali su ugovora za sanaciju visokoškolskih i znanstvenih objekata za 2,2 milijarde kuna.
U segmentu kulturne baštine, pojasnili su iz resornog ministarstva, “prvotno je bila planirana obnova 119 zgrada koje imaju status kulturnog dobra. Međutim, s obzirom na velik opseg oštećenja kulturne baštine ostale javne namjene, u poziv koji je bio raspisan u siječnju uvršteni su i brojni drugi korisnici, poput tijela državne uprave i drugih državnih tijela (Vlada i Sabor), lokalnih jedinica, ustanova kojima je osnivač država, a obavljaju djelatnost u području kulture i medija, vjerskih zajednica, udruga koje djeluju u području kulture, umjetnosti i medija, te državnih i lokalnih tvrtki koje djeluju u zgradama koje su kulturno dobro”.
Upravo zato, Ministarstvo kulture nedavno je zatvorilo javni poziv na dostavu prijedloga za obnovu jer im je stiglo projekata u iznosu većem od 3,5 milijarde kuna, odnosno 400 posto više od predviđenih sredstava.
“Napominjemo da su Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija zatražili da Ministarstvo kulture i medija preuzme njihove obveze u obnovi zgrada javne namjene koje imaju status kulturnog dobra, što je Ministarstvo prihvatilo i kao moguće korisnike uvrstilo ih u poziv. To je značajno povećalo potrebna financijska sredstva za obnovu, te je Ministarstvo uputilo zahtjev odgovornim tijelima za preraspodjelu sredstava Fonda solidarnosti”, objasnili su iz Ministarstva kulture.
