Autobusni kolodvor Zagreb najveći je i najprometniji autobusni terminal u Hrvatskoj. Otvoren je 1987. godine, uoči Univerzijade, i otada predstavlja ključnu točku za međugradski i međunarodni autobusni prijevoz. Zgrada kolodvora ima prepoznatljiv izgled s velikim staklenim površinama i karakterističnim plavim čeličnim nosačima na fasadi. Ovi elementi dominiraju vanjštinom i često se postavlja pitanje njihove nosive funkcije, iako djeluju dekorativno, dio njih ima strukturnu ulogu u prijenosu opterećenja s konzolnih nadstrešnica.
Iako je kolodvor bio tehnološki moderan u trenutku izgradnje, zgrada danas pokazuje znakove dotrajalosti. Stručnjaci i građani sve češće upozoravaju na potrebu temeljite obnove, posebno u svjetlu sličnih građevina iz istog razdoblja koje su se pokazale ranjivima na konstrukcijske kvarove. Nakon nedavne tragedije u Novom Sadu, gdje je došlo do urušavanja konzolne nadstrešnice s velikim brojem stradalih, postavlja se pitanje sigurnosti i kod zagrebačkog kolodvora, koji dijeli sličnu arhitektonsku filozofiju i starost. Građani i stručnjaci pozivaju na hitnu strukturnu procjenu objekta, redovito održavanje i transparentnost vezano uz njegovu sigurnost kako bi se spriječile moguće nesreće.
Tako su i građani počeli izražavati zabrinutost zbog stanja Autobusnog kolodvora.
„Zagreb – Hrvatska. Glavni autobusni kolodvor. Je li građevinski siguran? Jesu li oni plavi spojni elementi dekorativni ili nose opterećenje… čini se da nose? Koliko bi trebalo za evakuaciju? Upravo smo imali strašnu, sličnu nesreću s konzolom u Novom Sadu, Srbija — više od 20 poginulih. To je ista generacija gradnje… stari i loše održavani objekti“, piše tako jedan od zabrinutih građana koji je inače član društva arhitekata Zagreba koji je i objavio iste ovakve fotografije kakve možete vidjeti u galeriji.
Ne smijemo dovoditi u pitanje sigurnost Autobusnog kolodvora
Pitali smo gradske zastupnike o problemu na Autobusnom kolodvoru, odnosno hoće li se u Gradskoj skupštini pozabaviti ovim problemom.
„Nakon potresa kojeg smo doživjeli 2020. godine Zagreb je ostao ranjen grad i to bez obzira na napore prvenstveno države koja je uložila puno truda i novaca u obnavljanje zgrada, Grad manje, on crta mačke po podu.
Imamo situaciju u Gradu da postoje objekti koji zahtijevaju pregled, pogotovo u slučajevima kao što je Autobusni kolodvor gdje imamo građevinske strukture koje su neuobičajene i koje su izložene većem naprezanju. Pogotovo nakon onoga što se dogodilo u Novom Sadu, ako je slična ta konzola koja visi, onda bi to trebalo pomno pregledati i spriječiti moguću katastrofu.
No, u gradu imamo još mjesta na kojima bi se trebala napraviti nova revizija, pregled stanja zgrada u centru koje su oštećene. Tako ima zgrada u Masarykovoj koja je omotana gurtnama i kod HNK jedna zgrada, koje su učvršćene za prvu ruku, ali da nam se dogodi oluja kao u Splitu ili prije dvije godine kod nas ili pak potres to pada odmah“, kaže Davor Štern, predsjednik kluba zastupnika „Liberali“.
Thompsonov menadžer poslao jasnu poruku Tomaševiću: ‘Neki dobiju zadatak da to rade’
“Ne smijemo dovoditi u pitanje sigurnost Autobusnog kolodvora”
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a – DP – HSU-a Mario Župan smatra da je tragedija da moramo pričati Autobusni kolodvor siguran ili ne.
„Tehničke službe Zagrebačkog holdinga i gradskih ureda moraju ustanoviti kakvo je pravo stanje. Ne smijemo dovoditi u pitanje sigurnost Autobusnog kolodvora, svi takvi objekti moraju biti 100 % sigurni za građane Zagreba.
Na sjednici 15. srpnja imamo izvještaj o radu Zagrebačkog holdinga, hvalimo se s nekim plusevima, međutim ako se otvori samo jedna stavka – osigurane investicije Zagrebačkog holdinga koje su 80 milijuna eura, znate li koliko iznosi izvršenje? 28 milijuna eura.
Znači oni nisu potrošili osiguranih 50 milijuna eura za investicije. Autobusni kolodvor potpada pod Zagrebački holding i apsolutno se mora urediti adekvatno svim onim standardima kakvima Autobusni kolodvor zaslužuje“, zaključuje Župan.
Kolodvor je u lošem stanju
Autobusni kolodvor nije sasvim sigurno reprezentativan, kaže gradska zastupnica Marija Selak Raspudić.
„Nije reprezentativan u estetskom smislu, gdje on ne izgleda kao aktivna stanica koja je ključna za prijevoz, izgleda kao spomenik nekim prošlim vremenima. Tako barem nekoliko puta godišnje na površinu ispliva da sigurnosno nije najkvalitetnije napravljen, zato što nije dovoljno saniran“, kaže Selak Raspudić.
Dodaje kako slušamo o mogućnostima njegove adaptacije duži niz godina, a o tom se zadnje govorilo prošle godine.
„I dalje, osim nekih partikularnih zahvata, kako što je olakšavanje pristupa osoba s invaliditetom nismo dobili ono što se već desteljećima priželjkuje, a to je cjelovita obnova Autobusnog kolodvora. Koliko je on u lošem stanju i koliko je infrastrukturno zapušten najbolje se vidi i po njegovoj stranici, poznata je činjenica da ljudi u 21. stoljeću vrlo često, ako ne i najčešće kupuju karte online. Međutim pogledajte stranicu Autobusnog kolodvora kako ona funkcionira i koliko joj treba da izda kartu i kako to izgleda kada kupite kartu, to sasvim sigurno može bolje i pitanje je zašto se tome nije nitko ozbiljnije posvetio.
Zapamtite si 20. srpnja: Meteorolozi na kartama već vidjeli što dolazi nakon tog dana
Tražit će izvješće
Rekla je Selak Raspudić kako će aktivno kao oporba u Gradskoj skupštini raditi na tome da dobiju detaljnije izvješće o poslovanju Autobusnog kolodvora i da vide hoće li se ti planovi njegove sanacije početi realizirati na vrijeme.
“Aktualna vlast se voli hvaliti da je ovo, kako kažu mandat razvoja, a to je trebao biti i prethodni jer novaca u gradskom proračunu apsolutno nije manjkalo, pa ćemo vidjeti što će se učiniti.
Prema svemu što se govorilo o budućnosti Autobusnog kolodvora tu nema niti malo ambicije da se on osuvremeni i dalje su u planu samo manji, pretežno sanacijski zahvati, tako da nisam pretjerano optimistična.
Ali mi ćemo inzistirati da Zagreb kao hrvatska metropola dobije siguran i reprezentativan kolodvor koji na razini tehnologije funkcionira u skladu sa stoljećem u kojem se nalazimo“, poručuje Selak Raspudić.
Na jesenskoj sjednici pitanje o sigurnosti Autobusnog kolodvora
„S obzirom na to da je Autobusni kolodvor rađen za vrijeme Univerzijade, prije 1987. godine i koliko je meni poznato, a bio sam dugi niz godina gradski zastupnik i sada sam opet, on nije imao ozbiljnih adaptacija, osim nekih unutarnjih uređenje, tipa farbanja i slično. Što se tiče konstrukcije nije bilo ozbiljnih adaptacija, i u slučaju ne daj Bože da se dogodi nešto slično kao u Novom Sadu tu bi Uprava Holdinga snosila odgovornost, pa i sam gradonačelnik ako ima saznanja o ovom slučaju“, kaže član kluba „Jedino Hrvatska“ Tomislav Jelić.
Na jesenskoj sjednici Jelić poručuje kako će postaviti pitanje sigurnosti Autobusnog kolodvora.
Poslali smo upite Autobusnom kolodvoru, Zagrebačkom holdingu, Gradu Zagrebu i Građevinskom fakultetu. Kada dobijemo njihove odgovore objavit ćemo ih.
