Građani koji kod kuće još uvijek čuvaju kovanice kune imaju sve manje vremena za odluku što s njima učiniti. Hrvatska narodna banka i dalje zamjenjuje gotov novac kune za gotov novac eura, no kovanice se mogu zamijeniti samo do 31. prosinca 2025. godine. Nakon toga zamjena više neće biti moguća.
U HNB-u ističu da se iznosi do 14.999,99 kuna mogu, na vlastitu odgovornost, poslati i putem poštanskih usluga. Građani pritom mogu naznačiti žele li eure preuzeti osobno u Hrvatskoj narodnoj banci ili da im se pošalju na kućnu adresu. Kune je moguće zamijeniti i osobnim dolaskom u HNB, a detaljne informacije o postupku dostupne su na službenim stranicama banke.
Ipak, dio građana možda bi trebao dvaput razmisliti prije nego što sve kovanice odnese na zamjenu. Još u vrijeme uvođenja eura istaknuti hrvatski numizmatičar Zlatko Viščević na portalu numizmatika.net upozorio je da određene kovanice kuna mogu imati znatno veću vrijednost od nominalne. Razlog leži u činjenici da se količina iskovanih kovanica razlikovala od godine do godine, pa su neka godišta znatno rjeđa i samim time zanimljivija kolekcionarima. Kako je pojasnio Viščević, kada je riječ o godištima koja su znatno rjeđa u odnosu na ostala, govori se o tzv. ključnim godinama, a takve su kovanice među najtraženijima na tržištu.
Kovanice vrijedne pažnje
Kod kovanica od jedne lipe najmanje ih je iskovano 2021. godine, svega 6000 primjeraka. Kovanice iz 2011. i 2013. godine nisu puštene u optjecaj, već su izdane isključivo u setovima, zbog čega ih nije moguće pronaći u svakodnevnom prometu. Viščević posebno ističe godišta 2019. i 2021., koja bi, ako se pronađu, svakako trebalo sačuvati. Kod kovanica od jedne lipe s latinskim natpisom, odnosno s parnim godinama, rjeđa je ona iz 1996. godine. Postoji i prigodno FAO izdanje, otkovano u milijun primjeraka, koje se češće nalazi, ali ga je također preporučljivo sačuvati.
Kod kovanica od dvije lipe vrijedna pažnje su godine 2019. i 2021., dok su kod izdanja s latinskim natpisom rjeđa godišta 1996. i 2000. Postoji i prigodno izdanje posvećeno Olimpijskim igrama u Atlanti, koje je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže pronalazi.
Kovanice od pet lipa, iako brojnije, često su lošije očuvane jer su presvučene mesingom i sklone oksidaciji. Viščević ističe da su rjeđa godišta 1994., 1996., 2004. i 2022., a starije kovanice iz tih godina posebno je teško pronaći u dobrom stanju. I one imaju prigodno izdanje vezano uz Olimpijske igre u Atlanti.
Presudna je očuvanost
Kod kovanica od 10 lipa teže se pronalaze izdanja iz 2019., a od parnih godina one iz 1994., 1996. i 1998. godine. Prigodno izdanje s motivom Ujedinjenih naroda također se isplati sačuvati. Ako se pronađu kovanice od 20 lipa, preporučuje se zadržati one iz 2002. i 2016. godine, kao i FAO prigodno izdanje. Kod kovanica od 50 lipa rjeđa su godišta 1997., 1999. i 2021., dok je od parnih godina teže pronaći izdanje iz 1994. godine. Postoji i prigodno izdanje za Europsko nogometno prvenstvo.
Kod kovanica od jedne kune rjeđe su one iz 2003. godine, dok su od parnih godina teža za pronaći izdanja iz 2000. i 2002. godine. Kovanice od dvije kune vrijedi sačuvati ako su iz 1997., 2002. ili 2021. godine. Kada je riječ o kovanicama od pet kuna, zanimljiva su izdanja iz 1997., 2006. i 2021. godine. Iako kovanice od 25 kuna nisu zaživjele u širokoj upotrebi, Viščević savjetuje da se sačuvaju izdanja iz 2010. i 2017. godine. Posebno se ističe kovanica iz 2022. godine s motivom Pelješkog mosta, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
Na kraju, numizmatičar naglašava da je kod svih kovanica presudna očuvanost. Vrijednost se procjenjuje prema reljefu, zbog čega nema smisla kovanice čistiti, polirati ili glancati jer se time može trajno umanjiti njihova vrijednost.
