Ursula von der Leyen imenovala je Zrinku Ujević novom voditeljicom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Iskusna diplomatkinja u svom radu oslanja se na napredne diplomatske i pregovaračke vještine i vještine zastupanja stečene u 30 godina službe u hrvatskoj diplomaciji. Sustavno se bavila pitanjima koja se odnose na EU i tako je stekla istinsko razumijevanje raznih područja politika EU-a i rada institucija.
Od 2016. bila je ravnateljica Uprave za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, od 2000. do 2014. u misiji Republike Hrvatske pri EU-u bila je zadužena za politička pitanja, a zatim je tijekom hrvatskog predsjedanja EU-a bila voditeljica Ureda glavnog pregovarača. Nakon toga bila je zamjenica voditelja Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri EU-u, a od 2014. ima zvanje veleposlanice. S voditeljicom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinkom Ujević razgovarali smo o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, opasnostima migracija, ali i sjajnim gospodarskim pokazateljima Hrvatske u korištenju sredstava europskih fondova.
Koje su politike Europske komisije ključne za Hrvatsku u ovom trenutku?
Brojni su izazovi pred Europskom unijom, time i Hrvatskom kao njezinom članicom. Građani su suočeni s rastućim troškovima života, nedostatkom priuštivog stanovanja, oko nas je sve zahtjevnije poslovno okruženje, a posebne izazove nosi upravljanje migracijama. Prema podacima iz posljednjeg Eurobarometra, čak 63 posto građana Hrvatske smatra kako su rast cijena i životnih troškova ključni problem s kojim se trenutno suočavaju, naspram Europskog prosjeka od 33 posto. Kao kontinent suočavamo se s brojnim društvenim, demografskim, sigurnosnim i gospodarskim promjenama. Europska komisija u mandatu od 2024. do 2029. želi naglasak staviti na brže, jednostavnije i učinkovitije djelovanje Unije, istovremeno pružajući podršku građanima i europskim poduzećima. U središtu nam je jačanje konkurentnosti i osiguranje održivog gospodarskog rasta, jačanje obrane i sigurnosti, socijalna pravednost, očuvanje kvalitete života, te zaštita demokracije i europskih vrijednosti. U ovom mandatu ćemo raditi na osiguranju dugoročne gospodarske konkurentnosti, poticanju inovacija, smanjenju administrativnih zapreka i pojednostavljenju propisa s ciljem olakšanja poslovanja poduzećima, sve kako bi ostvarili zajednički napredak u dinamičnom globalnom okruženju na korist naših građana.
Europa nije baš u zavidnoj situaciji, imamo rusku agresiju na Ukrajinu, cijene divljaju, inflacija raste… Kada je realno očekivati oporavak?
Prema gospodarskoj prognozi Europske komisije iz studenoga 2024., u listopadu je stopa nezaposlenosti u EU-u dosegla dosad najnižu razinu od 5,9 posto. Nakon dugotrajne i sveobuhvatne stagnacije, gospodarstvo Unije u prvom tromjesečju 2024. nastavilo je rasti. Rast se nastavio tijekom drugog i trećeg tromjesečja, u okružju daljnjeg slabljenja inflatornih pritisaka. Hrvatska je, primjerice, uz Maltu i Cipar, u 2024. ostvarila i najveći rast BDP-a u Uniji.
Imajući na umu visoku inflaciju, kupovna moć u Europi prosjeku je i dalje ispod razine iz 2022., iako je došlo do blagog ubrzanja domaće potražnje. Očekujemo stagnaciju produktivnosti u Uniji tijekom 2024., no nakon toga i ciklički oporavak 2025. te još snažniji u 2026. godini. Prognoza Komisije je i da će cijene plina i električne energije padati u 2025. te dodatno u 2026., dok bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost nastavljaju igrati važnu ulogu u potpori europskim poduzećima kod prelaska na uštedu energije i proizvodnju s niskom razinom emisija.
Među novim prioritetima Komisije za mandat 2024.-2029. između ostalog ističu se zelena tranzicija, digitalna suverenost, socijalna kohezija, pravda i vladavina prava. Kako se Hrvatska ogleda na tim poljima?
Naša je procjena kako se hrvatsko gospodarstvo oporavlja nakon izazova izazvanih globalnom inflacijom i posljedica vanjskih pritisaka poput rata u Ukrajini. Očekujemo dodatni rast BDP-a potaknut investicijama u infrastrukturu, zelenu tranziciju i digitalizaciju, u čemu su Hrvatskoj podrška i investicije, mjere i reforme financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Hrvatsku potičemo na putu strukturiranih reformi radi osiguranja održivosti gospodarskog rasta i jačanja njene konkurentnosti na europskom tržištu.
Ti su ciljevi podržani i proračunom Europske unije, kroz znatna ulaganja. Na primjer, upravo kako bi ubrzala zelenu i digitalnu tranziciju, svaka država članica trebala je najmanje 37posto rashoda iz plana za oporavak i otpornost namijeniti mjerama kojima se doprinosi klimatskim ciljevima, a najmanje 20 posto rashoda digitalnim ciljevima. Reforme i ulaganja koje su predložile države članice premašili su te ciljeve: kad je riječ o Mehanizmu za oporavak i otpornost u cjelini, procijenjeni rashodi za klimu iznose oko 42 posto, a rashodi za digitalizaciju oko 26 posto.
Kad je riječ o vladavini prava, izvješće za 2024. pokazuje da Hrvatska ostvaruje značajan napredak u jačanju pravosudnog sustava i borbi protiv korupcije. Provedene su ključne reforme koje su poboljšale transparentnost i efikasnost sudskih procesa, čime raste povjerenje građana u institucije. Hrvatska aktivno surađuje s Europskom unijom na provedbi preporučenih mjera, čime se približava ispunjavanju europskih standarda i jačanju institucionalnih kapaciteta za dugoročnu stabilnost i pravnu sigurnost.
Jeste li zadovoljni načinom kako i koliko Hrvatska iskorištava sredstva iz EU fondova?
Hrvatska ima generacijsku priliku za poticanje rasta iz EU fondova. U samom je vrhu pri dodjeli financijskih sredstava EU-a u odnosu na veličinu gospodarstva (24,5 posto BDP-a u 2023.). Provedba Plana za oporavak i otpornost napreduje u skladu s očekivanim planovima, iako je iznos sredstava gotovo udvostručen krajem 2023. godine. Hrvatska je do sada iskoristila gotovo 4,5 milijardi eura za ispunjenje mjera, investicija i reformi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U prosincu 2024. predala je zahtjev i za šesto plaćanje “teško“ više od 800 milijuna eura, što je čini jednom od najuspješnijih država Unije u povlačenju sredstava iz ovog programa.
Hrvatska je u potpunosti iskoristila fondove iz razdoblja 2014. – 2020., a provedba ulaganja u okviru kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. je u tijeku. Reforme i ulaganja koje podržavaju europski fondovi ključni su za rješavanje nekih od hrvatskih najvećih izazova u području konkurentnosti. Oni su povezani s obrazovanjem, poslovnim okruženjem (regulatorno opterećenje, prepreke tržišnom natjecanju u području usluga, učinkovitost javne administracije) te zelenom i digitalnom tranzicijom. U idućem razdoblju, svakako je potrebno ojačati administrativne kapacitete za upravljanje sredstvima EU-a, te ubrzati ulaganja i održati dinamiku u provedbi reformi, što je jedna od preporuka Hrvatskoj u okviru europskog semestra.
Znatna sredstva kohezijske politike 2021. – 2027. kao i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost bit će provedena na regionalnoj i lokalnoj razini. I regionalne i lokalne jedinice trebaju imati odgovarajuću apsorpcijsku sposobnost, ali i igrati ključnu ulogu u odabiru ulaganja kojima će se riješiti izazovi u županijama, gradovima i općinama.
Ukupno gledano, Hrvatska je ostvarila visoku stopu iskorištenosti EU sredstava, a rezultati ukazuju na uspješnu integraciju hrvatskih projekata među strateške prioritete Unije. U pravom smislu riječi, Hrvatska ispunjava zadane ciljeve i dobro iskorištava prednosti članstva u EU.
U višegodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatska je iz europskog proračuna primila više od 10 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Široka financijska podrška omogućila je europsko sufinanciranje ključnih projekata u infrastrukturnom razvoju, modernizaciji javnog sektora, poticanju gospodarskog rasta kroz ulaganja u transport, energetiku, obrazovanje i inovacije.
Učinkovitim korištenjem europskih sredstava Hrvatska značajno unaprjeđuje kvalitetu života svojih građana, ali i povećava svoju konkurentnost na europskom tržištu.
Vezano za točku o digitalnom dobu, primjerice Aktom o digitalnim uslugama koji je stupio na snagu u veljači stvorila se visoka razina javnog nadzora nad internetskim platformama u cijeloj Uniji, što to znači za pružatelje usluga i za države članice EU?
Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), koji je stupio na snagu u veljači 2024. donosi značajne promjene u regulaciji internetskih platformi u cijeloj Europskoj uniji. DSA uvodi strože obveze u pogledu moderiranja sadržaja, transparentnosti poslovanja te odgovornosti za ilegalne ili štetne sadržaje na njihovim platformama, od velikih i vrlo velikih platformi i tražilica kao što su Google ili TikTok, pa sve do malih pružatelja online usluga. Pružatelji moraju koristiti mehanizme za uklanjanje neprikladnih sadržaja, osigurati jasne politike za korisnike te redovito izvještavati o svojim postupcima moderiranja. Velike platforme, one s više od 45 milijuna korisnika u EU-u, podložne su detaljnijem nadzoru i obvezne su provoditi procjene rizika te provoditi mjere za smanjenje tih rizika, uključujući zaštitu privatnosti korisnika i sprječavanje širenja dezinformacija.
Za države članice EU-a, DSA značajno proširuje njihove ovlasti u nadzoru i provedbi pravila na nacionalnoj razini. Države će imati pristup novim alatima i mehanizmima za suradnju s drugim članicama kako bi učinkovito pratile usklađenost pružatelja usluga s DSA-om. To uključuje jačanje kapaciteta nacionalnih regulatornih tijela, unapređenje koordinacije među državama te osiguravanje brze i učinkovite razmjene informacija. DSA omogućava državama članicama da bolje zaštite građane od štetnih online sadržaja, osiguravajući pritom ravnotežu između slobode izražavanja i sigurnosti na internetu. Ove promjene doprinose stvaranju sigurnijeg, transparentnijeg i odgovornijeg digitalnog prostora unutar cijele Unije.
U okviru Komisije osnovan je i Europski ured za umjetnu inteligenciju. Koje će biti njegove zadaće? Vidjeli smo na stranicama EK da Ured za umjetnu inteligenciju zapošljava talente iz različitih područja za politički, tehnički i pravni rad te administrativnu pomoć. Kolika je vjerojatnost za otvaranjem hrvatskog ureda umjetne inteligencije?
Europski ured za umjetnu inteligenciju ima zadatak koordinirati i podržavati razvoj umjetne inteligencije unutar Europske unije, promicati istraživanje i inovacije te osigurati usklađenost s etičkim standardima i pravnim okvirima, osobito s Uredbom o umjetnoj inteligenciji. Ured radi na poticanju suradnje između članica EU i podršci startupovima i tvrtkama u sektoru umjetne inteligencije. Što se tiče otvaranja hrvatskog ureda za umjetnu inteligenciju, to će ovisiti o nacionalnim prioritetima i kapacitetima Hrvatske da kreira takvu instituciju u skladu s europskim smjernicama. Europska komisija podržava članice u razvoju nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju, što bi uključivalo i eventualno otvaranje nacionalnih ureda.
Možete li nam reći nešto više o BELC mreži? Koliko je to prepoznato i iskorišteno u Hrvatskoj?
Mreža BELC (Building Europe with Local Councillors) predstavlja inicijativu Europske unije usmjerenu na uključivanje lokalnih političara u proces promicanja europskih politika. Cilj je osnaživanje lokalnih političara kroz edukaciju, razmjenu iskustava i omogućavanje direktne komunikacije s europskim institucijama, čime se potiče bolja provedba EU politika na lokalnoj razini.
Mreža BELC u Hrvatskoj broji više od 20 sudionika – redom lokalnih političara. Kroz različite programe i događanja, oni imaju priliku sudjelovati u radionicama, seminarima i konferencijama koje organizira Europska komisija. Ti im programi omogućavaju da se upoznaju s najnovijim europskim politikama, financijskim instrumentima i najboljim praksama iz drugih članica EU-a. BELC mreža je platforma za dijalog između lokalnih predstavnika i europskih donositelja odluka, što doprinosi boljem razumijevanju potreba lokalnih zajednica unutar šireg europskog konteksta.
U Hrvatskoj smo BELC mrežu prepoznali kao dopunu našoj mreži od 11 centara Europe Direct, naših partnera na terenu koji pružaju informacije građanima o Europskoj uniji, njenim politikama, fondovima te mogućnostima za sudjelovanje u različitim europskim programima.
BELC mreža doprinosi jačanju europskog identiteta na lokalnoj razini te potiče aktivno sudjelovanje hrvatskih lokalnih zajednica u izgradnji budućnosti Europe.
