Pred Vladom je odluka koja će razbjesniti dio građana u Hrvatskoj. Tu prvenstveno mislimo na one najmlađe, u osnovnoj školi, jer ako je vjerovati savjetnici ministrice, odzvonilo je ekranima. Škole bi uskoro mogle postati mjesta na kojima će mobiteli biti u potpunosti zabranjeni, uz nekoliko iznimnih slučajeva.
A kako će se zo izvesti? Planiraju se izmjene pravilnika će se korištenje mobitela u osnovnim školama, osim na nastavi, zabraniti i tijekom odmora, uz iznimke korištenja u edukativne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba. Sve je to pred novinarima ispričala posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin.
Podsjetimo, prema pedagoškom pravilniku, pametni telefoni i mobiteli općenito bili su zabranjeni isključivo tijekom nastave. Spomenimo kako je najavu izmjena posebna savjetnica ministra iznijela na okruglom stolu naziva ‘Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?‘ u organizaciji saborskog Kluba nezavisnih zastupnika.
‘Mnoge zemlje krenule u tom smjeru’
Važno, ova zabrana vrijedi samo za osnovne škole, premda bi i srednjoškolske ustanove mogle doživjeti slične restrikcije, dodala je Šimetin. Okrugli stol je inače održan na poticaj Marije Selak Raspudić. Ona je uostalom u proceduru uputila prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, o kojem će Sabor raspravljati ovog tjedna.
“Mnoge zemlje već su krenule u tom smjeru, a otišle su i korak dalje pa se u Europskom parlamentu govori i o reguliranju korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 ili 16 godina, ovisno o zemlji”, rekla je između ostalog nezavisna zastupnica. U ovu priču su involvirani razni dionici. Nešto će se pitati i pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević.
Edukacija djece, mladih i roditelja
“Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, no vremensko ograničenje nije jedina zaštita od posljedica digitalnog okruženja. Važno je djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju, a osim toga potrebna je edukacija djece, mladih i roditelja, odnosno medijska pismenost svima nama”, kaže pravobraniteljica.
Kako je Šimetin već naglasila, i srednje škole bi mogle doživjeti sličnu sudbinu u nekom ipak malo drugačijem obliku. Ostaje vidjeti na koji će se način zainteresirani i odgovorni pozabaviti s problemima umjetne inteligencije, odnosno, korištenja iste u svrhu pisanja sastavaka, eseja ali i rješavanja nekih zahtjevnijih matematičkih zadataka.
